Nakon 28 godina - civilne žrtve rata u FBiH počet će ostvarivati ljudska, socijalna i druga prava
Nakon 28 godina, očekuje se da će civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine, početi ostvarivati ljudska, socijalna i druga prava, onako kako to nalažu i međunarodne konvencije. Prijedlogom zakona o civilnim žrtvama rata utvrđuje se vrsta prava, osnovni uslovi za ostvarivanje, prava po osnovu oštećenja organizma kao i osnovica za novčani obračun. Po prvi put, ovim zakonom prava će ostvariti silovane osobe i djeca rođena iz tog čina.
Ajna Jusić, predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata”, ističe kako je Prijedlog zakona o civilnim žrtvama rata unikatan i kako po prvi put je na nesumnjiv način jasno definirao žrtve ratnog seksualnog nasilja i djecu rođenu iz čina ratnog silovanja. U tom smislu, Jusić naglašava da svi koji pripadaju ovim kategorijama društva, traže da se zakon jednako provodi na cijelom prostoru Federacije BiH:
„Ono što je važno istaći u okviru ovog zakona, jeste da djeca rođena zbog rata, dobijaju dodatnu zdravstvenu zaštitu, biće uključena u obrazovne politike, u politike stambenog zbrinjavanja, socijalne politike i programe zapošljavanja, a što je minimum koji je država trebala obezbijediti. Isto tako, sama činjenica da će djeca rođena zbog rata biti priznata kao kategorija civilne žrtve rata oslikava veliku i važnu ulogu države da obezbijedi ovoj populaciji život bez diskriminacije.“
Veliki problem u provođenju zakona mogla bi biti činjenica zanemarivanja gotovo tri decenije postojanja djece rođene iz čina ratnog silovanja. Vjerovatno će, smatra Jusić, biti onih koji će morati dokazivati da su rođeni kao posljedica silovanja obzirom da država BiH nije provela registar. Ali Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Federacije BiH navodi kako će i dalje istrajavati da se zakon jednako provodi u svim kantonima:
„Ono što smo tražili je da se briše imovinski cenzus za civilne žrtve rata, odnosno za porodice ubijenih civila. Jako je bolno, pogotovo za roditelja ubijene djece. Svake godine moraju ići da obnove, u stvari da se potresaju da dokazuju da njihova primanja ne prelaze prosječnu plaću Federacije.“
Prijedlog zakona o civilnim žrtvama rata nakon gotovo tri decenije od ratnih sukoba omogućava konzumiranje prava osobama koje su oštećene, ranjene ili preživjele najteže torture. Riječ je o leks specijalis zakonu, kaže Adnan Delić federalni ministar rada i socijalne politike:
„Ostvarivanje prava na mjesečno lično novčano primanje za ovu kategoriju nije ograničeno. Sve žene koje su silovane, i svi muškarci, u proteklom ratu imaju mogućnost da se do kraja života prijave i ostvare svoja prava shodno ovom zakonu. Obzirom da žene žive stigmatizaciju, po raznim osnovama, u ovom društvu, mislim da će ovo doprinijeti, da registar koji trenutno broji 1.200 silovanih žena, a prema svim analizama i istraživanjima minimalno ih je 20.000 u FBIH, nadamo se da će se one odvažiti da prijave ovaj zločin i svakako da će oni koji su odgovorni za isti odgovarati.“
Prijedlog zakona o civilnim žrtvama trebao bi za nekoliko dana biti i u Domu naroda Federalnog parlamenta. Ukoliko bude usvojen u istom tekstu kao u Predstavničkom domu za osam dana očekuje se njegova objava u Službenom listu, a primjena počinje od 1.januara 2024. godine.