Na listi prijavljenih za biračke odbore i dalje kandidati bliski politici
Do lokalnih izbora ostalo je manje od dva mjeseca. Počelo je štampanje glasačkih listića. Uveliko traju pripreme za izborni dan. No, ne ide sve po planu, ali ni po zakonu. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine na teškom je zadatku. Još traže kandidate za oko 12.000 predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika. Nakon prvog konkursa utvrđena je lista sa više od 7.000 kandidata. Dakle, nedostaje još 5.000. A osim očiglednog manjka kadra, primjetne su i brojne nepravilnosti.
Pooštrena pravila, nova tehnologija, depolitizacija izbora. Tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH garantovano. No, u primjeni, čini se, rupa u zakonu. Birački odbori, za sada, još s titulom najslabije karike izbornog procesa. Predsjednike odbora i njihove zamjenike prvi put bira CIK. Moraju biti nestranački, ali na listi prijavljenih i dalje su kandidati bliski politici. Zakon zabranio, politika pronašla put za svoje interese.
“Neki od njih su na pozicijama rukovodilaca u javnim organima ili javnim ustanovama, neki od njih su čak i sekretari općinskih odbora stranaka”, ističe Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije za slobodne i poštene izbore Pod lupom.
“Mnogi od njih su se formalno isključivali, iščlanjivali iz političkih stranaka, međutim, jasno je da oni suštinski jesu povezani s aktivnostima političke stranke, da nisu politički neutralni”, kaže Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency Internationala BiH.
Lista manjkava, ali i nepotpuna. CIK je u potražnji za čak 12.000 kandidata za rukovodeće pozicije u biračkim odborima. Na prvom konkursu došli su tek do nešto više od 7.000 kandidata. U nekim općinama nema nijedne prijave. Ni solidne naknadne od 400 maraka nisu bile motivacija. Zato je u toku ponovljeni konkurs.
“Da je na drugi način pristupljeno ovom problemu i na vrijeme, možda se mogao riješiti. Međutim, ukoliko se ne riješi na način kako je propisano zakonom, jasno je da će CIK morati pribjeći i nekim alternativnim rješenjima”, naglašava Ožegović.
A u alternativi bi mogao biti problem jer se u njoj krije imenovanje rukovodstva odbora na stari način, što bi značilo da bi stranke dovršile ono što CIK ne može. Baš kao što je to bilo u prethodnim ciklusima.
“Po svemu sudeći, idemo u tom pravcu. Ukoliko CIK ne uspije da pronađe dovoljan broj kandidata, morat će naći neko rješenje, odnosno, birački odbori ne mogu ostati nepopunjeni - pogotovo ne na način da nemaju svoje predsjednike. Nažalost, to rješenje, iako možda jeste svrsishodno, budući da se moraju se naći članovi, odnosno, predsjednici biračkih odbora - ono će biti protivzakonito”, naglašava Ožegović.
Kako će riješiti problem u rukovodstvu biračkih odbora, pitali smo CIK. No, povratna informacija je izostala. Ipak, u Koaliciji Pod lupom tvrde da se zakon neće kršiti.
“Bez obzira na to da li će se ići putem javnog konkursa, putem korištenja baze podataka eksperata ili putem lokalnih izbornih komisija preko njih, svi koji dobiju priliku da obnašaju funkciju predsjednika i zamjenika moraju biti nestranački. Ukoliko se ustanovi neraskidiva politička veza s političkom strankom, oni trebaju biti uklonjeni iz članstva u biračkim odborima. Dakle, nema povratka na staro”, zaključuje Jovanović.
Ne bi trebalo biti jer je s tim ciljem visoki predstavnik izmijenio Izborni zakon. No, koliko god bio rigorozan u Bosni i Hercegovini to nije garancija izbornog procesa potpuno oslobođenog zloupotreba jer politika na bh. način uglavnom uspješno, po potrebi odolijeva zakonima i propisima. Navika je to koje se teško odriču, pa i kada je uz zakonsku prisilu. Konkurs za predsjednike i zamjenike traje do 16. augusta. Zatim je na potezu CIK, da zaustavi svaki pokušaj malverzacija i političkog upravljanja biračkim odborima.
federalna.ba