Muzika liječi
Osim što je poznato da je muzika lijek za dušu, sada znamo da je zapravo i lijek za mnoga zdravstvena stanja, bolesti i poremećaje kod čovjeka. Nije strano da doktori i terapeuti već neko vrijeme koriste muziku kao oblik liječenja za mnogo toga. U vremenu pandemije i sveprisutne psihoze, nudimo vam pogled u čaroliju muzikoterapije, koja može uveliko pomoći u ovom novom vremenu.
Od pojave prvog slučaja u Wuhan u decembru 2019. godine, pandemija COVID-19 zaustavila je svijet. Strah od zaraze, strah za bližnje, fizičko distanciranje, ekonomski problemi, problemi vezani za obrazovanje, prestanak uobičajenog svakodnevnog funkcioniranja i sveopća neizvjesnost samo su neki faktori koji kratkoročno i dugoročno utječu na mentalno zdravlje.
“Kretanje ljudi je ograničeno, nema fizičke komunikacije i ljudi zbog toga trpe. Od blažih do teških kliničkih slika. Ljudi slušaju dosta negativnih informacija i to izaziva jedan osjećaj straha, panike - ne znaju kako će se zaštiti”, objašnjava prof. dr. sc. Alma Bravo-Mehmedbašić, neuropsihijarica.
Muzika ima povoljne učinke na smanjenje posljedica stresa i smanjivanje tjeskobe. Najočitiji primjer korištenja muzike u borbi protiv masovne psihoze nalazimo za vrijeme Velike milanske kuge iz 17. vijeka. Tada je biskup Carlo Borromeo naredio muzičarima da sviraju po uglovima grada, a ljudi su pjevali litanije sa svojih prozora. Tim činom vjernike i stanovnike Milana povezao je u zajedničkom pozitivnom duhu.
Prof. mr. sc. Alma Lepir je zvukoterapeutkinja: “Postoje neki zapisi kroz muziku, koji su se istraživali kroz muzikologiju, etnomuzikologiju… Poznata su određena istraživanja koja govore da to potiče još davno-davno, iz drevnih plemena”.
Doktorica Bravo-Mehmedbašić podsjeća kako se muzika koristila praktično u svim ljudskim djelatnostima: ”U medicini najviše u psihijatriji, ali koristi se i u onkologiji, kardiologiji, neurologiji. Djeluje na uspostavljanje biohemijskih procesa u organizmu, neurotransmitera kao prijenosnika nervnih impulsa, na hormonalni status, na vezu kore mozga sa drugim dijelovima nervnog sistema”.
Djelovanje muzike povezano je s tempom, ritmom, jačinom zvuka, složenošću muzike, harmonijom i melodijom. Muzika koja opušta ima tempo oko 60 udaraca u minuti, sporijeg je ritma, jednostavnije strukture, tiša, usklađene, harmonične i često jednostavnije melodije.
“Svaki naš organ ima svoju vlastitu frekvenciju i moguće ga je, ukoliko je došlo do nekog disbalansa, vratiti u njegovo prirodno stanje tako što ćemo ga stimulisati njegovim određenim prirodnim frekvencijama, koje su namjenjene za to. Te frekvencije koje odašilje muzika i sam zvuk oko nas, ustvari, direktno utiče na nas kao biće”, tvrdi profesorica Lepir.
Novija istraživanja koja govore u prilog učinkovitosti muzike potvrđuju da muzika koja je usklađena na frekvenciju od 432 Hz izaziva izuzetno kvalitetne utjecaje na zdravlje čovjeka.
federalna.ba