Muzej Žitomislić čuva „Umiljenje“, jednu od četiri takve ikone Bogorodice

U kompleksu Manastira Žitomislić kod Mostara djeluje muzej otvoren 2019. godine. Iako mlad, ovaj muzej je bogata riznica onoga što je manastir imao i čuvao stoljećima. Djeluje s ciljem prezentacije i obnove kulturnog blaga, te interkulturne i međureligijske suradnje.

Iza njegovih vrata pravo je kulturno, povijesno i duhovno bogatstvo. Čuvali su ga stoljećima monasi manastira Žitomislić. A nije bilo jednostavno kroz burnu povijest sačuvati, primjerice, rukopisnu knjigu iz 14. stoljeća.

„Mi imamo samo jedan dio onoga što je sačuvano. Na sreću, sestre koje su živjele ovdje prije rata su čitavu tu riznicu ponijele i sačuvale. Ne smijemo ni da pomislimo šta bi bilo sa tim pokretnim dobrom kad je ovo što je bilo nepokretno bilo porušeno i zapaljeno“, govori Danilo Pavlović, iguman Manastira Žitomislić.

Sačuvale su sestre i ikonu Bogorodice „Umiljenje“, jednu od četiri takve u svijetu. Prema tumačenju stručnjaka iz Atene, ikona je djelo grčkog srednjovjekovnog umjetnika Andreja Ricosa. Slikao je za manastire u Grčkoj, Cipru i Svetoj Gori.

„Ne znamo kako je ikona došla do manastira - samo znamo da ima ogromnu umjetničku i materijalnu vrijednost. Za veće ispitivanje potrebno je da se ikona odnese na konzervaciju i na analizu u Atenu, ali profesor je siguran da su njegove tvrdnje istrinite i mi smo ponosni što je ovakvo duhovno i umjetničko djelo u našoj riznici“, kaže Miloš Janjić, kustos Muzeja Žitomislić.

Ono što je u riznici, kažu u ovom muzeju, svoju pravu vrijednost ima tek kad se prezentira javnosti.

„Moj stav je - da biste predstavili vašu vlastitu kulturu, morate je povezati s drugima, ne možete to skrivati i zato je taj značaj, mi vjerujemo, ogroman, ali ako to drugi ne prepoznaju, onda kakav je to značaj?“, pita Dejan Dilberović, direktor Fondacije Muzeja Žitomislić.

Stoga je muzej od prošle godine registriran kao fondacija, kroz koju se trude organizirati različite programe na polju interkulturne suradnje.

„Podsticanje međureligijskog dijaloga, međuvjerske i međunacionalne saradnje, odnosno onoga sto Mostar bi trebao da bude i ono što on po svojoj suštini i jeste - stranci koji dođu ovdje, veliki broj turista, naročito iz Međugorja i Mostara, koji je turistička destinacija, dođu i budu oduševljeni onim što mogu tu da vide“, dodaje iguman Pavlović.

U prošloj godini posjetitelji su mogli vidjeti izložbe u suradnji s drugim institucijama kulture, a jedna je organizirana i u suradnji s Veleposlanstvom Rusije u našoj zemlji. U ovoj, u kojoj se navršava 30 godina od rušenja čitavog kopleksa manastira i 20 godina od ponovne izgradnje, u planu su napraviti vlastitu postavku, koja bi putovala drugim muzejima i tako doprinijela povezivanju različitih kultura.

federalna.ba