Mujkić: Ne postoje slobodni ljudi ni opozicija, ali treba promijeniti vlast

Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Kaže da je sloboda suštinska karakteristika ljudskog bića.

"Ono po čemu se čovjek, ljudsko biće razlikuje od ostalih bića je upravo sloboda, a sloboda nije ništa drugo nego sposobnost samoodređivanja. Dakle čovjek je biće koje sve samoodređuje, dok su individue životinjskog svijeta predodređene. Mi smo u duhovnom smislu slobodni zato što smo pozvani kroz zov slobode da sami određujemo i oblikujemo svoj život u skladu sa našim sklonostima, talentima, željama, potrebama itd. Dakle to je ta suštinska karakteristika koju su naši moderni očevi, utemeljivači modernih država prepoznali kao suštinsku karakteristiku i ono što država treba da štiti kod nas. To mora biti na neki način regulisano. Imamo modernu državu koja počiva upravo na koncepciji ljudskih prava i sloboda, koja određuje prostor unutar kojeg jedinka može da se slobodno razvija. Ali mora biti ta neka granica preko koje ako pređem ugrožavam slobodu drugog ljudskog bića. To je dakle ono najvažnije što treba da zaštitimo i na individualnom i na političkom planu."

Ističe da čovjek nije nigdje slobodan.

"Postoje deklaracije i o ljudskim pravima, sloboda je proklamirana kao najviši cilj i nalazi se u ustavu svake demokratske države, ali je ona regulatorni ideal. Međutim, u BiH, za razliku od demokratskog svijeta koji ide ka slobodi, su sve koraci unazad. Mi imamo niz presuda Evropskog suda za ljudska prava gdje se jasno identificira koje su to prepreke za punu slobodu, odnsono za omogućavanje pojedincu upravo tog prostora. Mi smo zahvaljujući našem sadašnjem ustavno-pravnom poretku, ali i svakodnevnoj političkoj praksi spriječeni da se samoodređujemo u skladu sa svojom suštinom, nego moramo da prolazimo kroz različite filtere koji nam se nameću izvana, a najgori od njih je taj filter etničke pripadnosti."

Putin nije nastao 24. februara ove godine

Mujkić navodi da su narodi u BiH jako bliski, na žalost etnonacionalnih elita.

"Ono što je posebno značajno za jedan narodni identitet je jezik. Mi imenujemo to na četiri načina međutim mi se vrlo dobro razumijemo. Što je blizina među ljudima veća utoliko je nacionalizam gori, opasniji po zdravlje najšire zajednice. Nacionalizam po sebi predstavlja modernu ideologiju. Sve dok možemo da ubijedimo i onog najsiromašnijeg pripadnika našeg naroda da je samo to njegovo pripadanje, taj identitet nešto posebno, sveto i bolje od akademika koji pripada onima tamo, mi imamo tu jednu identifikaciju koja služi da se očuva status quo, da s enačin na koji se distribuiraju dobra, javni resursi zadrži. To je sve protiv slobode i samoodređenja. Mi pristajemo da nam neko drugi određuje šta je za nas dobro, a dobro je ako damo glas i ako ostanemo u tom nacionalnom jedinstvu."

Pojašnjava da je nekontrolirano kretanje kapitala rezultiralo krizom koju smo imali 2008. godine.

"Normalno je da se ljudi, ne znaju šta ih čeka sutra. I to je idealan prostor za mešetare koje smo nažalost dobili i koji su se etablirali. Nakon te krize 2008. desio se proboj populizma, zastrašivanja, identitetskih partija, uspona krajnje desnice. kulminiralo je to pobjedom Donalda Trumpa. Zatim daljom autorizacijom ruskog režima, Putin nije nastao 24. februara ove godine. I u jednom takvom okruženju poovo se javlja ta neizvjesnost u kojoj dotadašnji politički spektar prestaje da važi. I onda ostaje jedan prazan prostor u koji ulijeću populisti desničari koji na strahovima dobijaju izbore. Kod nas je na svakim izborima krucijalno pitanje opstanka."

Kaže da prelazimo prag nove epohe.

"Do agresije na Ukrajinu imali smo opći rasap, pogotovo kada je u pitanju evropski kontinent. Dakle uspon desnice, antimigrantskog raspoloženja, islamofobije, države su se za vrijeme pandemije okrenule svaka sebi, ponovo su se pojavili granični prelazi, ponovo se taj sebični suverenistički, devetnaestovjekovni obrazac javio. Mislim da ono sa čime se sada suočavamo, a to je izravna prijetnja Evropi, barem prema prvim naznakama ima šanse da konsolidira Evropu. Da ozbiljno shvati temlejne vrijednosti na kojima počiva. Ovo što sada gledamo u Rusiji je kulminacija ovog sebičnog etnonacionalnog principa."

Obrazovanje je vitalni nacionalni interes

Na pitanje ima li opozicije u BiH odgovara: "Ovo što mi zovemo opozicijom je ograničeno na entitete. Nemamo bh. opoziciju koja bi kao jedinstven blok mogla d aizađe na megdan etnonacionalističkim snagama koje su itekako uvezane i na nacionalnom nivou. Ne možemo više biti sarajevocentrični niti banjalukocentrični. Ali s druge strane, mi nemamo ni opće izbore zato što nemamo jednu jedinstvenu izbornu bazu. Naši izbori se vode unutar konstitutivnih blokova. Nama treba sasvim drugačija priča, a teško mogu reći da je vidim. Trebaju nam i drugačiji akteri. To ora ići prekoentitetski."

Naglašava da je za promjene čak i ako snaga koja će zamijeniti neće puno toga donijeti.

Mujkić kaže da nije pitanje šta rade intelektualci, nego zašto ih niko ne sluša.

"Broj 1, zato što niko danas ne čita. Obrazovanje nije potrošnja. Obrazovanje je vitalni nacionalni interes. Problem je generalno nizak nivo naše političke kulture. Pluralizacija medija je dovela do toga da se izgubio svaki kriterij. Najgore što se može desiti akademskoj zajednici je da postane involvirana u dizajniranje nacionalnih projekata. Ovo što se desilo sa HAZU je replika SANU-a."

federalna.ba