Mujkanović: Nemoguće je da radnik radi i po deset godina na određeno vrijeme

Sindikat metalaca Federacije BiH očekuje početak pregovora s Udruženjem poslodavaca FBiH na izradi novog kolektivnog ugovora za ovu oblast. Metalci traže povećanje cijene satnice koja, po još važećem kolektivnom ugovoru potpisanom prije dvije godine, iznosi 4.42 KM. Najniža plata u metalskom sektoru, u kojem radi nešto više od 20 hiljada radnika, iznosi 774 KM, što je neodrživo kaže, između ostalog, u emisiji Intervju Radija Federacije Kenan Mujkanović, predsjednik sindikata metalaca ZDK. Sindikat metalaca ZDK i Federacije BiH i ovu godinu ispraća bez novog kolektivnog ugovora, odnosno, važeći, koji je još uvijek na snazi, praktično ne odgovara trenutnoj ekonomskoj situaciji, odnosno, povećanju troškova života? Ima li naznaka za početak pregovora?

- Mi s važećom satnicom 4.40 KM radimo od novembra 2022. godine i vrijeme je da se to mijenja. Mi smo članove Upravnog odbora na svečanoj sjednici 15. novembra upoznali s Odlukom Udruženja poslodavaca o formiranju pregovaračkog tima ispred Udruženja poslodavaca koji će s našim timom zaključiti protokol o vođenju pregovora i konačno stupiti u pregovore oko izmjena i dopuna kolektivnog ugovora. I poslodavci su svjesni da te plate moraju značajno rasti, ne samo zbog činjenice da rastu troškovi života nego i zbog činjenice da svakodnevno odlaze radnici iz svih naših firmi iz metalskog sektora BiH.

Vi ste i ranije kritizirali poslodavce, koji su zbog posljedica kovida, pada prodaje proizvoda i drugih ograničenja, odugovlačili povećanje cijene satnice i drugih naknada, a statistika je pokazivala drugačije podatke. Možete li sada očekivati pozitivan ishod pregovora?

- Mi nemamo alternativu. Mi moramo s ovim istrajati do kraja, koristeći sva sredstva i metode sindikalne borbe. Mi smo još u junu mjesecu naveli – ukoliko ne bude spremnosti poslodavaca na pregovore, spremni  smo poduzeti sredstva sindikalne borbe, uključujući i štrajk. Ono čime su se poslodavci vodili sve ovo  vrijeme nisu samo skupa struja, skup gas i tako dalje. Mi to slušamo svaki put kada razgovaramo o povećanju plate. Kao da su radnici dioničari. Radnike zanima samo da li oni od te plate mogu da prežive mjesec dana ili ne mogu. To je jedina matematika koja radnika zanima. Oni su naveli da čekaju izmjene seta fiskalnih zakona. Drugim riječima, oni čekaju da ih država oslobodi tog iznosa koji bi oni dali radnicima. Međutim, mi smo rekli da ne želimo da ta dva pitanja vezujemo. Plate moraju rasti jer su plate u metalskom sektoru sramno male. Znači, najniža plata u metalskom sektoru je 774 KM za 176 sati rada. U metalskom sektoru u ZDK-u mi imamo veće plate i one se kreću od prosjeka u branši do nekog federalnog prosjeka, ali sve su to male plate i ako dvoje radi, teško mogu zaraditi za troškove života za četveročlanu porodicu.

Ponovo je aktualizirano pitanje Zakona o minimalnoj plati i seta fiskalnih zakona.Vi u realnom sektoru bili ste skeptici i krajem 2023. godine sa stavovima da i ako se donesu, njihova primjena neće početi do kraja 2024. godine. Evo nas na kraju 2024. godine bez ovih zakona.

- Zakon o minimalnoj plati svakako bi promijenio situaciji ako bi to bilo 1000 KM ili više. Mi smo taj iznos tražili 2021. godine i taj iznos nije isti kao prije tri godine i može se razgovarati i o povećanju tog iznosa. Kad je u pitanju Zakon o  doprinosima i Zakon o porezu na dohodak, tu bi se oslobodili poslodavci za nekih 15 % u odnosu na postojeće stanje. Međutim, mi nemamo garancije da će to što država oslobodi poslodavce, završiti u džepovima radnika. Naš je stav da je jedini načini da dođe do rasta plate, preko 200 hiljada radnika u Federaciji prima platu manju od 1000 maraka, donošenje tog zakona.

Vi ste tražili izmjene Zakona o radu kako bi se institut rada na određeno vrijeme definisao u pojedinim slučajevima, a ne u pravilu. Šta je bilo s ovom inicijativom? Dokle se stiglo?

- Resorno ministarstvo priprema izmjene Zakona. Imamo informacije da bi inicijativa mogla biti prihvaćena jer je praksa pokazala da je 90 % novozaključenih ugovora o radu na određeno vrijeme, pa radnici s ovim ugovorom rade i do pet godina pa i više. Nemoguće je da radnik, koji radi na sistematizovanom radnom mjestu, radi i po deset godina na određeno vrijeme, ako to radno mjesto treba poslodavcu – navodi Mujkanović.