MUJANOVIĆ ZA FR: Imamo ozbiljne sigurnosne izazove i pojave koje ugrožavaju osjećaje kolektivne, a nerijetko i individualne sigurnosti

Razgovarala Amra Ličina

Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić, te premijer RS Radovan Višković prisustvovali su u kasarni Kozara u Banjoj Luci obilježavanju Dana Vojske RS i Dana Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i pored naredbe o zabrani njihovog ulaska.

Naime, ministar odbrane BiH Zukan Helez ranije je izdao naređenje načelniku Zajedničkog štaba da pripadnici OS BiH ne smiju dozvoliti ulazak na vojne lokacije Oružanih snaga BiH Dodiku, Stevandiću i Viškoviću.

Višković, Stevandić i Dodik već gotovo dva mjeseca odbijaju da se odazovu Sudu BiH na saslušanje, a tome je prethodila nepravosnažna presuda protiv predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u kojoj je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja funkcije predsjednika.

Za to vrijeme u Srajevu je otvoren Poseban odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji. O sigurnosnim izazovima u BiH, te o radu Federalnog POSKOKA-a za Radio Federacije je govorio Eldan Mujanović, profesor kriminologije i jedan od autora zakona o uspostavi posebnog Odjela za borbu protiv korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala.

Kako komentarišete trenutnu sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini?

„Sa obzirom na sva dešavanja koja se u posljednjih nekoliko mjeseci primarno odnose na činjenicu da se odluke nadležnih pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini ne mogu provesti na cijelom teritoriju BiH, tu mislim na odluke koje se odnose na potragu i lišenje slobode nosilaca najviših političkih funkcija u entitetu RS. Zaista se može govoriti o vrlo ozbiljnom sigurnosnom, pravnom i političkom propustu. Realno govoreći država ne može efektivno da vrši vlast na cijelom svom teritoriju i to traje već duže vrijeme. Ovo otvara pitanje, generalno, sveoukupne budućnosti političke države i načina na koji će se u narednom periodu ostvarivati funkcija države. Sa druge strane na dnevnoj osnovi imamo različite događaje koji u većoj ili manjoj mjeri narušavaju stanje sigurnosti. Posljednji koji se desio na području Tuzlanskog kantona vezano za ranjavanje policijskog službenika, a svaki put kada se dešava napad na policiju na institucije države, to je napad na samu državu. Pogotovo kada je povezano sa nečim što postaje hroničan, ozbiljan problem kao što je nasilje u porodici, sve generalno govori da i dalje imamo vrlo ozbiljne sigurnosne izazove i pojave koje ugrožavaju osjećaje kolektivne, a nerijetko i individualne sigurnosti.“

U slučaju Dodik i ostali da li ovakvi slučajevi stvaraju sumnju da li državne institucije imaju uopšte kontrolu nad jednim dijelom države?

„Način na koji je Bosna i Hercegovina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma ustrojena je bio takav i odnosio se na dio gdje piše da je ona zemlja koja je osnovana na zakonu, a da je jedno od temeljnih fundamentalnih načela države da zakon vrijedi jednako za sve. Mi ovde imamo jednu paradoksalnu situaciju da institucije koje treba da sprovode zakone, a tu prvenstveno mislim na policijske organe i druge sigurnosne službe, to im je osnovna funkcija, to ne rade, dakle bilo da odbijaju ili aktivno učestvuju u nesprovođenju zakona. To zaista dovodi u pitanje bilo kakav budući politički i drugi razvoj odnosa u BiH, jer ovo je jedno od fundamentalnih pitanja. Da li postoje državne institucije, da li su one funkcionalne, da li jednako vrše svoju funkciju na cijeloj teritoriji BiH i da li je taj princip da zakon jednako vrijedi za sve zaista u primjeni ili nije? Očigledno da nije. Ja sam u potpunosti razumio na početku u nekom inicijalnom periodu kada se govorilo o tome da ne treba ići kako bi rekao eskalaciji i donošenju nekih ishitrenih odluka u vezi potencijalnog širenja tih ekscesnih situacija na sveukupne odnose u BiH. Međutim, sad nakon nekoliko mjeseci, a nakon što je prošlo suviše vremena, a nište ne samo da se dešava već sad imamo i neke nove dimenzije derogiranja i države i državnih institucija, ovo je zaista jedan trenutak kada pred domaće i međunarodne aktere treba postaviti pitanje gdje sve ovo ide.“