Muhasilović: Dodik računa na dobre odnose Turske i Rusije

Jahja Muhasilović je predavač na International University of Sarajevo i geopolitički analitičar Balkana i Bliskog istoka, za Radio Federacije govorio je o mogućim implikacijama posjete Milorada Dodika Turskoj.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u posjeti je Turskoj, gdje je o situaciji u BiH razgovarao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom. Tokom jučerašnje konferencije za novinare nakon sastanka sa Eskobarom, Dodik je kazao da ide u Tursku da razjasni stvari jer su “informacije koje je Erdoan do sada dobivao bile jednostrane”, odnosno da objasni situaciju u Bosni i Hercegovini.

„Milorad Dodik je naveo dva razloga zbog kojih ide u posjetu u Ankaru. Jedan od njih je, kako to on tvrdi, da ispravi dezinformacije koje, navodno, Erdoan dobija od Bakira Izetbegovića. Drugi razlog zbog kojeg ide jeste da pokuša privoljeti Erdogana za ideju u kojoj bi bile uključene tri zemlje: Srbija, Hrvatska i Turska, gdje bi te tri zemlje na neki tutorski način pokušavale da prevaziđu krizu, odnosno da se uz pomoć te tri zemlje pronađe nekakvo rješenje kojim bi najviše Dodik bio zadovoljan. Naime, treba imati na umu da on ne izlazi prvi put sa ovom idejom. Dodik je već u jednoj posjeti, kada su sva tri člana predsjedništva bili sa zvaničnicima Republike Turske, iznio ovu ideju. Međutim, s turske strane nije bilo odgovora. Nedugo nakon toga je ponovio to isto, a malo iza toga je predsjednik Hrvatske Milanović izašao sa istom idejom.“

Do čega bi, zapravo, mogao dovesti jedan ovakav sastanak? Sastanak Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, te Srbije, Hrvatske i Turske kao „država od povjerenja“?

„To je vrlo opasno iz dva razloga! Prvo, bilo koji sastanak vezan za unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine treba da se vodi u institucijama ove države. Mi tu moramo biti izričiti! Naime, ne bi trebalo uopšte da se uzimaju u razmatranje takvi scenariji. Druga stvar je možda dugoročniji rizik koji bi jedan takav format mogao da iznjedri, a to je da zvaničnici iz entiteta RS računaju da su odnosi između Bosne i Hercegovine i Turske uglavnom monopolizirani kroz odnos uglavnom dva politička lidera, u ovom slučaju Bakira Izetbegovića i Redžepa Tajipa Erdoana. To u ovom momentu možda i nije loše, međutim, dugoročno gledano, to može da izazove raznorazne probleme u budućnosti, tipa - evo jedan hipotetički scenario. Onog momenta kada Bakir Izetbegović odnosno SDA više ne budu toliko politički jaki i u onom momentu kada možda u Turskoj Erdogan i njegova stranka više ne budu dovoljno politički jaki, šta u tom slučaju? Kakva će biti pozicija Turske u tom slučaju? Naime, to je pitanje ako se prihvati ovaj format pregovaranja. U datoj konstelaciji snaga i okolnosti možda i nije toliko loše, međutim, svaka država bi trebala dugoročnije da razmišlja. Ako ćemo razmišljati dugoročnije, taj rizik je uvijek otvoren. I treća stvar, to Dodik možda pokušava kroz ovo je da uključi Rusiju u ovaj proces. Jer, sjetite se, kada je prvi put izašao sa ovom idejom, on je rekao da se Turska i Rusija trebaju uključiti u ovaj proces. Da li mu je to tada izletjelo ili je izgovorio nespretno – mislim da je njegov naum upravo to. Jer on računa da bi uključivanjem Turske logično bilo nakon toga, računajući na dobre odnose Rusije i Turske, da se i Rusija uključi u ovaj proces, a to bi moglo dugoročno dovesti do isključivanja Zapada, prvenstveno SAD-a iz bilo kakvih pregovora. Nešto slično je urađeno u Siriji, možemo povući analogiju sa sirijskim primjerom, gdje su dugo vremena SAD, odnosno zapadne vlade vodile mirovni proces za koji se može uslovno reći da je bio traljav. Rusija je uspjela svojim diplomatskim manevrom i uz dobre odnose koje je imala sa Bašarom Asadom da izgura SAD iz mirovnog procesa tako što je napravila paralelni mirovni proces zajedno sa Turskom i Iranom, takozvani Astana proces, koji se kasnije na terenu pokazao efektivnijim. Međutim, taj Astana proces je jednostavno legitimirao podjelu Sirije. Danas u Siriji imamo tri različite frakcije i podijeljenu zemlju. Tako da mislim da se nešto slično pokušava i sa Bosnom i Hercegovinom, da se izguraju Amerikanci iz ovog procesa, a Dodik zna da bi uz pomoć Rusije uspio da izmanevriše nešto više nego što bi uspio sa razgovorima s Amerikancima.“

Prema informacijama iz Ankare, Erdogan planira prvenstveno ugostiti Milorada Dodika, a zatim i Komšića i Džaferovića. Da li je dobro što će se održavati sastanci u ovakvom formatu?

„Mislim da ovo nije dobro! Naime, treba ovdje jednu stvar akcentirati. Državi Bosni i Hercegovini je Republika Turska potrebna i dobro je došla njena pomoć. Međutim, ta pomoć u ovim momentima treba da bude više savjetodavnog karaktera. Turska diplomatija kao takva svakako je dobro došla i ona je u više navrata, i retorički gledano i kroz djela, pokazala da je za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da je nekakav umirujući faktor u Bosni i Hercegovini. Meni se lično ovaj format gdje Dodik sam ide bez ostala dva člana Predsjedništva ne sviđa jer svi znamo njegov destruktivni kurs i on ne krije to. On je i sam rekao da će sa Erdoanom pričati na temu uključivanja Srbije i Hrvatske u ovaj proces. Tako da mislim da se nije smjelo dozvoliti da on ide sam u Ankaru. Ostala dva člana Predsjedništva su trebali sve svoje aktivnosti ostaviti postrani danas i otići na taj sastanak. Nije uredu i mislim da nijedna ozbiljnija država nikada ne bi dozvolila da neko poput Milorada Dodika, koji ruši Bosnu i Hercegovinu i njeno ustavno uređenje, ide da razgovara sa drugim, stranim liderima, ma ko bio taj strani lider. Mislim da je tu napravljena greška od strane bosanskog fronta.“ 

Ono o čemu mnogi raspravljaju jeste i uloga Turske u cijeloj ovoj priči. Dok jedni smatraju da bi Turska u cijelom procesu trebala imati samo savjetodavnu ulogu, druga strana ističe da bi Turska trebala aktivnije učestvovati u rješavanju bh. političkog pitanja.

„Druga strana je Milorad Dodik! Naime, Bakir Izetbegović se suprotstavio toj ideji unatoč dobrim odnosima koje on ima – privatnim dobrim odnosima sa Erdoanom. On se usprotivio toj ideji imajući na umu sve ove negativne posljedice tog koncepta koje sam već nabrojao. Naime, ako je Izetbegović to odbio, a Dodik koji ruši državu se zalaže za taj format, u tom formatu nešto nije u redu.“

Službena turska vanjska politika polazi od zaključka da je Bosna i Hercegovina “jedna od onih zemalja koje su uvijek imale privilegirano mjesto u okviru turske vanjskopolitičke strategije”, i to zbog “dubokih historijskih, kulturnih i društvenih veza”. Predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdoan jučer je, tokom prijema predstavnika bošnjačkih nevladinih organizacija u Turskoj, kazao da turski narod smatra svojom dužnošću da bude uz Bosnu i Hercegovinu u svakom historijskom momentu, bez obzira na okolnosti.

„Dugo vremena se, naime, Redžep Tajip Erdoan nije uključivao u ovaj proces, za što mislim da je bila dobra strategija sa njegove strane. Međutim, zadnjih dana svjedočimo da se on počeo aktivnije uključivati pod pritiscima koji dolaze iz dijasporskih organizacija u Turskoj. Ne smijemo zaboraviti da u Turskoj živi na milione balkanskih emigranata, odnosno muhadžira takozvanih. Tako da je vjerojatno da je s te strane na njega došao pritisak, ali i odavde iz Bosne i Hercegovine. Dodikovo ponašanje, dolazak Bakira Izetbegovića je njemu vjerovatno dalo do znanja da bi trebao biti malo aktivniji, barem retorički gledano u cijelom ovom procesu. Ja lično sam bio više da se držao postrani, a da se ponašao više savjetodavno. Međutim, recimo konkretno izjava koju ste citirali, treba biti oprezan jer su pojedini mediji i pojedinci citirali pogrešan prijevod, što može implicirati pogrešne stvari. Negdje je prevedeno kao da se Erdoan obraća isključivo bošnjačkom narodu. Treba napomenuti da u turskom jeziku kao i italijanskom, albanskom svi građani Bosne i Hercegovine su Bosniakos, kao i mnogim drugim jezicima, tako da je to neko doslovno preveo „bošnjački“. Međutim, on nije mislio samo na jedan narod, nego na sve narode koji žive u Bosni i Hercegovini. Poenta zašto ovo izdvajam jeste da je ovo vrlo bitan period u modernoj historiji  Bosne i Hercegovine. Dešavanja u narednih nekoliko mjeseci će se reflektirati na narednih 20, 30 ili 40 godina, tako da trebamo svi biti oprezni. Od diplomata, naših predstavnika, prevodilaca svi trebaju da su na visini zadatka i da obavljaju svoj posao najbolje kako znaju i da razmišljaju šta njihove riječi mogu da znače i u kom pravcu da nas odvedu. Kao strana koja se zalaže za Bosnu i Hercegovinu, ta patriotska strana do sada se ponašala kako treba, međutim, kako je Dodik preuzeo ovu inicijativu, konkretno u slučaju Turske gdje pokušava kontaminirati naše odnose sa Turskom, trebamo biti oprezni i mudri. Ovo što smo dozvolili da Dodik sam ode u Tursku, nije se smjelo desiti. Ubuduće se slične greške ne bi trebale dešavati.“

federalna.ba