Možemo li od Hrvatske, osim prepirki, nešto i naučiti?

Odnose Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama sve češće prate uplitanja, tenzije i problemi. No činjenica je da bismo se, u nekim pitanjima, mogli i ugledati. Primjera radi - Evropska unija, reforme i samim tim bolji standard za građane. Dok naša zemlja stoji, Hrvatska uveliko koristi sve prednosti članstva u evropskoj porodici.

Od dobijanja zelenog svjetla za otvaranje pregovora nismo napravili značajniji pomak na integracijskom putu ka EU. U odnosu na države regije zaostajemo. Reformski zakoni su na čekanju, pravosudni stub društva poljuljan. Nismo usaglasili ni Reformsku agendu, pa smo jedini u regiji ostali bez prve tranše iz Plana rasta. Oni koji su odgovorni, očito, nisu zabrinuti.

“Većinu njih taj proces približavanja Evropskoj uniji eliminirao bi s političke scene u Bosni i Hercegovini u onda kažu ‘zašto mi treba članstvo u EU kada će me eliminirati, ili većinu nas?’ Ako niste spremni ispuniti još dva uslova koji se traže iz Plana rasta i omogućite, koliko-toliko, bolji život građanima Bosne i Hercegovine, onda pokazuje pravo lice jedne neevropske politike”, ističe Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta IFIMES.

“Kada biste rekli političarima u Bosni i Hercegovini, ili čak i u Srbiji: Uradite značajne reforme pravosuđa koje će dovesti do oslobađanja i do težih slučajeva korupcije na visokom nivou, teško da bi se odlučili na taj korak i zbog razloga što oni koji su oni oko njih pa i javnost u Bosni i Hercegovini ne očekuje da je članstvo realno”, kaže Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Evropi.

Dok mi stojimo na putu evropskih integracija, susjedna Hrvatska je duže od deset godina članica Unije. Opredijeljenost integrisanju u Uniju dokazana je provođenjem zahtjevnih reformi. Dostupnost 25 milijardi eura olakšalo je proces.

“Hrvatska je među zemljama članicama koja je ostvarila, kumulativno gledano, visoke stope rasta, među najvećim u EU, što je doprinijelo tome da je Hrvatska danas došla do 75 posto prosjeka EU”, ističe Jakša Puljiz, voditelj Odjela za europske politike u Institutu za razvoj i međunarodne odnose Republike Hrvatske.

Rast ekonomije nije zaustavio odlazak stanovništva, zbog čega poboljšanje standarda ostaje strateški prioritet. Da nije bilo evropskih fondova još bi višedecenijska ideja o cestovnom povezivanju južne Dalmacije s ostatkom Hrvatske izgradnjom Pelješkog mosta bila na čekanju.

“U okviru Programa za konkurentnost i koheziju imali smo na raspolaganju 6,9 milijardi eura. U okviru tog programa ugvorili smo i više – gotovo osam milijardi i oko 8.200 projekata”, navodi Morana Gojević, voditeljica Službe za finansijsku kontrolu, prognoziranje i plaćanje u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Republike Hrvatske.

Ulazak u eurozonu i ukidanje nacionalne valute – kune obuzdao je rast kamatnih stopa, čime je iz ugla stranih investitora hrvatska privreda postala privlačnija.

“Sada se po prvi put hrvatski građani mogu zaduživati i uzimati kredite uz iste kamatne stope, možda čak i niže nego građani Njemačke. Za Hrvatsku fondovi EU znače dodatna sredstva, između 3,5 i 4 posto BDP-a godišnje koji se mogu koristiti za razvoj infrastrukture i brojne druge potrebe”, napominje Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke.

Reforme su bile nezaobilazne, ali ne i bezbolne. U našem slučaju možda bude i bolnije.

“Za Hrvatsku je bilo izazovno, možda neće za Bosnu i Hercegovinu, poglavlje Osam - tržišno natjecanje, restruktiranje velikih kompanija u teškoćama i njihovo osposobljavanje za natjecanje u EU. U hrvatskom slučaju to su bila brodogradilišta i željezare”, navodi Dubravka Kobaš Lučić, načelnica Sektora uprava za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

“Mislim da će značajan problem za Bosnu i Hercegovinu biti sve vezano za rudarenje uglja i transforaciju koja slijedi, bez obzira na to da li ćemo postati dio EU ubrzo ili ne”, kaže Ćerimagić.

Proširenje zavisi ne samo od ispunjavanje zadataka država kandidatkinja nego i dostupnog iznosa za integracijski proces u narednom periodu.

“Ukoliko sredstva u sljedećoj finansijskoj perspektivi ne bude za proširenje, ništa neće značiti ako ste ispunili sve uslove i kriterije koje se od vas traže, jer nema sredstava za proces proširenja”, ističe Bećirović.

Pristupanje EU iz ugla Bosne i Hercegovine čini se daleko jer osim diskursa o opredijeljenosti, ne radi se mnogo. Pravila su ista za sve, a ustupci nisu praksa zvaničnog Brisela.

federalna.ba