Mostarske vijećnice pitaju - zašto se predugo čeka na PAPA test?
Zašto se predugo čeka na PAPA test? Pitanje je to koje su uputile vijećnice Gradskog vijeća Mostara, a potom i pokrenule inicijativu koju su na kraju prihvatile i njihove kolege. Porazno je da u zemlji imamo tek 7 citologa, ali i sve manji broj žena koje vode računa o svome zdravlju.
Porazni rezultati istraživanja - mali postotak žena odlazi na ginekološke preglede. Istraživanje je provelo mostarsko Udruženje Novi pogled, te je donijelo zaključak da je veoma niska svijest o raku vrata maternice. Osim toga, čekanje na termine, a potom i na rezultate PAPA testiranja dodatno otežava situaciju.
„Prvo treba poslati poruku javnosti - kad žena oboli od ginekološkog karcinoma, to nije nikakva sramota. To je bolest kao i svaka druga bolest koja se desi, ginekološki tumori većinom se mogu prevenirati redovitim ginekološkim pregledima“, kaže Maja Memić, predsjednica Udruženja Novi pogled.
Obaviti redoviti ginekološki pregled u mostarskim domovima zdravlja nije problem, ali ukoliko ste spremni čekati i po nekoliko mjeseci na rezultat PAPA testiranja. Stoga su vijećnice u Gradskom vijeću Mostara pokrenule inicijativu kojom traže da konačno ovaj problem bude riješen.
Vijećnica Naše stranke u Gradskom vijeću Irma Baralija navodi kako su u pitanju vrlo kompleksni procesi - mora se promijeniti određena legislativa i naći stručnjake koji će pomoći da se skrate rokovi: „Ne očekujemo da će se to promijeniti za jedan mjesec, ali nam je važno da smo dobili podršku, makar to bilo deklarativno, i od svih muških kolega“.
I u mostarskom Domu zdravlja kao najveći problem čekanja na PAPA testove ističu nedostatak citologa u bolnicama, a trenutačno rade na tomu da pokušavaju pronaći dugoročno rješenje.
„Jedan od prijedloga koji ćemo uputiti zajednički Federalnom ministarstvu zdravstva je da se ovaj problem pokuša dugoročno riješiti. Kada bismo mi pri primarnoj zdravstvenoj zaštiti imali citoskrinera, osobu koja bi bila obučena da analizira te briseve PAPA uzoraka i da filtrira - ono što je u redu potpiše i izda nalaz, a ono što nije u redu, da ide citologu kako bismo rasteretili i bolnicu i citologe“, objašnjava Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja Mostar.
Odgovore smo potražili i od Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u kojoj rade tri klinička citologa od sedam u cijeloj zemlji.
„Analizu PAPA testova rade citoskrineri te prosljeđuju pozitivne/bolesne PAPE citolozima i takvi testovi se brže završavaju, a uredne PAPE, čekaju određeno vrijeme. U SKB-u imamo jednog citoskrinera. Stvarni problem je nedostatak citoskrinera u cijeloj zemlji, ne samo u Mostaru, nepostojanje edukacije i normativa za takvo radno mjesto. Vrlo smo motivirani pomoći u rješavanju ovog problema”, stoji u njihovom odgovoru.
Imamo li u BiH mjesto na kojemu se školuju citolozi? Odgovor smo potražili na Fakultetu zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu. Kažu, radi se o kompleksnom problemu, te je neophodno provesti reforme bh. zdravstvenog sustava u kojem bi zdravstvenim profesionalcima bile dozvoljene specijalizacije usko vezane za jednu oblast.
„Jedna od njih jesu i laboratorijske tehnologije. Ono što je nama problem i budućim polaznicima specijalističkog studija, koji je, inače, po Zakonu o visokom obrazovanju akademski specijalistički studij koji nosi 60 ECTS poena, jeste što oni sutra u zdravstvenom sistemu ne mogu biti prepoznati“, objašnjava Arzija Pašalić, Dekanesa fakulteta zdravstvenih studija UNSA.
Nitko od sugovornika ne očekuje brzo rješenje problema, ali važno je da se pokrenulo pitanje zdravlja žena, kao i prijeko potrebne edukacije stručnoga kadra poput citologa i citoskrinera, kako ne bismo školovali kadar koji prepoznaje sustav u Europskoj uniji, ali u našoj zemlji - ne.
federalna.ba