Moskva: SAD napravio određene pomake, ali ključna pitanja o Ukrajini ostaju otvorena

Sjedinjene Američke Države poduzele su određene korake u pozitivnom smjeru, ali su suštinska neslaganja u vezi s rješenjem rata u Ukrajini i dalje prisutna, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

Govoreći na diskusiji u organizaciji Valdajskog foruma, Rjabkov je naveo da Washington pokazuje znakove razumijevanja rizika koje nosi kontinuirano širenje NATO-a, ocijenivši to kao ograničen, ali značajan pomak. Ipak, istakao je da i dalje postoji dubok jaz između stavova Moskve i Zapada o Ukrajini.

Rat u Ukrajini, koji je započeo u februaru 2022. godine, predmet je pregovora zasnovanih na planu od 28 tačaka koji je predložio američki predsjednik Donald Trump, a koji Ukrajina i njeni saveznici u međuvremenu dorađuju. Rusija insistira da svaki mirovni sporazum mora uključivati priznanje njene kontrole nad zauzetim teritorijama, neutralni status Ukrajine i ograničenja ukrajinskih oružanih snaga.

Ukrajina je, s druge strane, ubrzo nakon početka rata zatražila članstvo u NATO-u. Predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je spremnost da odustane od tog cilja u zamjenu za snažne zapadne sigurnosne garancije, ali je odbacio bilo kakve teritorijalne ustupke.

Rjabkov je naglasio da normalizacija odnosa zahtijeva dugoročnu političku volju i ravnopravnu saradnju koja uvažava sigurnosne interese Rusije, dodajući da Moskva pažljivo prati da li se Washington zaista udaljava od, kako je rekao, politike ekstremnog neprijateljstva.

Istovremeno je upozorio na, prema njegovim riječima, zabrinjavajuće poteze SAD-a u strateškoj sferi, posebno planove za proširenje globalnog sistema protivraketne odbrane poznatog kao „Zlatna kupola“. Taj projekat, tvrdi Rjabkov, nije usmjeren samo protiv takozvanih odmetničkih država, već i protiv strateških rivala poput Rusije i Kine, te predstavlja korak ka militarizaciji svemira.

Govoreći o nuklearnim pitanjima, Rjabkov je poručio da će Rusija odgovoriti recipročnim mjerama ukoliko SAD nastave s nuklearnim testiranjima. Upozorio je i na jačanje nuklearne saradnje unutar Evrope, uključujući britansko-francuske inicijative i rasprave o panevropskom nuklearnom štitu.

Dodao je da je Moskva bila primorana odustati od jednostranog moratorija na raspoređivanje kopnenih raketa srednjeg dometa zbog, kako je naveo, rastućih prijetnji, uključujući planirano raspoređivanje američkog hipersoničnog sistema „Dark Eagle“ u Evropi. Rusija, prema njegovim riječima, razmatra i jačanje zajedničkog odbrambenog prostora s Bjelorusijom, uključujući moguće razmještanje raketnih sistema „Orešnik“.

Na kraju je Rjabkov istakao da se Moskva nada izbjegavanju negativnih scenarija nakon isteka Sporazuma „New START“ u februaru 2026. godine, podsjećajući da je predsjednik Vladimir Putin predložio privremeno produženje ključnih ograničenja, pod uslovom da SAD ne poduzme poteze koji bi ugrozili rusko nuklearno odvraćanje.

federalna.ba/AA