Mogu li ograničavanje marži i zamrzavanje cijena zaista pomoći građanima?

Vlada Federacije dodala je još šest proizvoda za koje je ograničena marža, tako da ih je sada ukupno 15. Koliko ova mjera može doprinijeti kućnim budžetima i poboljšati standard građana? Vlada najavljuje zamrzavanje cijena za još 34 proizvoda, ali tek od Nove godine.

Nakon spiska na kojem je bilo devet proizvoda, na proširenom je dodatnih šest. Od hljeba, ulja, mlijeka, pa do deterdženta za posuđe. Federalna vlada novom odlukom o ograničenju marži, pretežno prehrambenih proizvoda, nastoji stanovništvu, s ionako skromnim primanjima, olakšati borbu protiv inflacije.

„Troškovi su kakvi jesu, potrošačka korpa je 3.300 KM, ograničavanje marži u najboljem slučaju znači da cijene budu iste kao što su sad. Dakle, ništa neće pojeftiniti. Naši proračuni iz godine u godinu bilježe rekordna punjenja. Taj novac se mora vratiti građanima i jedino tako se preovladava kriza“, govori predsjednik Udruženja potrošača Futura Marin Bago.

Propisivanje maksimalne visine marže u trgovinama za dodatne namirnice primjenjivat će se do kraja godine. Da li će socijalno najugroženije kategorije stanovništva osjetiti benefite ovakve odluke?

„Niko trenutno ne može reći koliki će to imati utjecaj na cijene, jer nije bilo govora o određivanju maksimalnih cijena. Mnogo jednostavniji i efikasniji model bi bio da se na osnovu realnih ulaznih troškova utvrdi koja bi bila realna održiva cijena određenog proizvoda“, objašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.

U najavi nova poskupljenja i to povećanje cijene dizela. Vlada najavljuje set fiskalnih zakona kojim bi bio poboljšan životni standard sve siromašnijeg stanovništva.

„Govorimo o Zakonu o minimalnoj plaći, Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o doprinosima. Također, uvidjeli smo određene nedostatke fiskalizacije - u prometu se dešavaju manjkavosti. Ide novi zakon o fiskalnim sistemima koji bi trebao pratiti na real time osnovi“, ističe Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (NS).

Vlada od Nove godine razmatra zamrzavanje cijena za 34 proizvoda. Za potrošače bi to bila najbolja odluka, a za trgovačke lance jačanje sivog tržišta.

„Tu bi moglo doći do problema da nabavna cijena nekih artikala bude veća od prodajne, odnosno, zaleđene cijene. Treba napraviti mehanizam kako to spriječiti jer tu leži opasnost da trgovci neće htjeti prodavati te artikle. Neće ih nabavljati i neće ih biti u prodaji, bez obzira na nisku cijenu, a paralelno bi se mogli pojaviti na sivom tržištu. To nije dobro“, upozorava predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

„Komentari pojedinih poslodavaca da bi smanjenje cijena moglo ići na njihovu štetu su krajnje bezobrazni jer su neki od vodećih trgovačkih lanaca imali drastičan rast dobiti u proteklom period. Ono što bi Vlada mimo kontrole cijena trebala uraditi je oprezivanje ektra profita koji je ostvaren“, poručuje Gavran.

Ekonomsko siromaštvo sve je izraženije. Više od 15 posto porodica živi ispod granice siromaštva. Dok cijena potrošačke korpe vrtoglavo raste - stanovništvo odavno kupuje prema mogućnostima, a ne potrebama.