Ministrica Hota-Muminović za FR: Mi od 2008. godine u obrazovnom sistemu bilježimo veliki zastoj koji nas je pozicionirao na posljednje mjesto u regionu.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja ovog kantona održali su okrugli sto u Sarajevu na temu „Pregled stanja obrazovanja u Bosni i Hercegovini – budući koraci“. Skupu su prisustvovali predstavnici ministarstava obrazovanja u Bosni i Hercegovini, pedagoških zavoda, međunarodnih organizacija i univerziteta. U dijalogu su

učesnici prezentirali pregled trenutnih reformi i promjena u obrazovnim sistemima, kao i mogućnost saradnje i razmjene dobrih praksi te ukazali na buduće korake kojima se može unaprijediti kvalitet obrazovanja u našoj državi. Govoreći o stanju obrazovnog sistema, koje je različito i neujednačeno u državi, ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović o budućim koracima kaže da se, s obzirom na ustavnu strukturu i izvorne nadležnosti kojim je obrazovanje pripalo kantonima, može dobrim ujednačavanjem praksi i njihovim prezentiranjem napraviti izvjesna harmonizacija. Hota-Muminović:

„Možemo otvoriti dobre puteve saradnje, preuzeti jedni od drugih već spremne dokumente, bilo da je riječ o predmetnim programima, o vannastavnim  programima i programima kojim se postiže ukupan školski doživljaj. Mi moramo biti u stalnom dijalogu. To je ono što je nama proteklih godina nedostajalo. Poslije jednog, recimo, zlatnog perioda, od 2008. ili 2009. godine, mi bilježimo jedan veliki zastoj. Taj zastoj je nas pozicionirao na posljednje mjesto u regionu. Kada uporedite na međunarodnim ili regionalnim konferencijama  kako su daleko odmakli obrazovni sistemi u našem susjedstvu ili Zapadnom Balkanu, vidimo da zaista imamo pune ruke posla u narednom periodu. Dobar dijalog, razgovor, polilog – vrlo je važno da bude preduslov da bismo mogli razmijeniti dobre prakse. Mjesta sujeti ovdje ne može biti –ovdje je riječ o interesu budućih generacija, našoj djeci, a nemamo nikakav bolji ni važniji resurs od naše djece. Jedino ako udružimo snage i ako počnemo kupovati vrijeme nekim prečicama, jer je u nekom kantonu nešto dobro urađeno te se preuzme i u drugim kantonima, možda dobijemo još neku šansu da pristignemo na jedan ubrzani voz i u regionalnom smislu, da ne govorimo o svjetskim okvirima.“

Reforma obrazovnog sistema traje, ali šta je ono na čemu bi značajnije trebalo raditi?

Hota-Muminović: „Mi bilježimo i svjedočimo svijetu koji se ubrzano mijenja. Te su promjene često složene i kontradiktorne. Ono što su prije bile strategije, sada se zapravo radi dokumentima kojima kreiramo politike da bi se navigirali za te promjene. Mi moramo pripremiti nove generacije i moramo pripremiti prosvjetne radnike da to prepoznaju, prihvate kao datost i da se suoče s tom društvenom realnošću koja je puna promjena. Prosvjetni radnik koji ima zadršku ili strah od tih promjena teško može izaći iz zone komfora koju je formirao, u smislu da podučava na isti način kako je podučavao proteklih 10, 20 godina ili više, da zanemari u potpunosti ambijent iz kojeg mu učenici dolaze jer učenici u virtuelnom svijetu imaju i više identiteta. Savremeni svijet otišao je veoma daleko kada govorimo o sagledavanju stanja u kojem mi podižemo nove generacije. Moramo ohrabriti prosvjetne radnike da prihvate promjene kako bi kod učenika stvorili visok stepen održivosti unutar različitih zajednica. Moramo ih potaknuti da donose etične odluke. Dakle, odluke koje će biti u širem kontekstu humane, prilagođene svakom čovjeku, onima koji nemaju iste mogućnosti – tu stalno moramo razvijati empatiju i brižnost kod naših učenika i moramo ih naučiti da budu otporni.“

Kako obrazovnim sistemom djelovati protiv odlaska mladih iz BiH?

Hota-Muminović: „Uz podizanje svijesti, svjesnosti da mogu analizirati ZA i PROTIV – to je vrlo važno. Mi smo zemlja koja je zaista prva u svijetu po stopi iseljeništva. Mladi ljudi se vrlo lahko odlučuju i odlaze, odlaze cijele porodice, to smo vidjeli. Ali Kanton Sarajevo se odupire tim trendovima jer je središte mnogih aktivnosti. Ali mi to vidimo kada putujemo, ugašena svjetla u zgradama se vide širom Bosne i Hercegovine, posebno naveče, to je sablasno. To su alarmi svim donosiocima odluka. Obrazovni sistem sam po sebi mora dati značajan doprinos upravo u osiguranju onakvog obrazovanja koje će dati potrebna  znanja i vještine učenicima da se mogu brzo prilagoditi i uključiti u tržište rada i u tržište daljeg obrazovanja i tržište cjeloživotnog obrazovanja. Jer ni život na Zapadu više nije ono što je bio. I Evropa bilježi značajan porast životnih troškova. Jedna kriza, agresija na Ukrajinu, proizvela je mnoštvo posljedica. Dobijamo inpute iz Ambasade Švicarske, Austrije i Njemačke da su privrednici vrlo zainteresirani da svoja postrojenja presele u Bosnu i Hercegovinu i ovdje dobiju potrebnu radnu snagu u životnom ambijentu i standardu koji je jeftiniji nego u njihovim zemljama.“