Ministri vanjskih poslova Evropske unije o Zapadnom Balkanu

Prilog Irene Antić

Zapadni Balkan jedna je od tema sastanka u Briselu. U fokusu su Bosna i Hercegovina i njena evropska perspektiva, tenzije između Beograda i Prištine, te politička situacija u Crnoj Gori. Na  dnevnom redu sastanka su i sankcije prema Iranu, rat u Ukrajini te odluka o obuci ukrajinskih vojnika u Poljskoj.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije  razmijenili su mišljenja o zapadnom Balkanu, uključujući utjecaj rata u Ukrajini i odgovor Evropske unije. Analizirali su angažman Unije u regionu od posljednje rasprave održane u maju, s posebnim osvrtom na usklađivanje zapadnog Balkana sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije. Jedna od tema bila je aktuelna energetska kriza. Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon uoči sastanka izrazila je nadu da će Evropska unija do kraja godine Bosni i Hercegovini dati status kandidata. Također, pozvala je na što hitniju stabilizaciju situacije na Kosovu i u Crnoj Gori. Podsjetimo, na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, BiH mora ispuniti svih 14 prioriteta. Evropske diplomate, ponovo pozivaju sve nivoe vlasti i pojedince da što prije ispune svoje obaveze da bi evropski put BiH bio odblokiran. Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Đuzep Borelj obavijestio je šefove diplomatija zemalja članica EU o zastoju u dijalogu Kosova i Srbije. Osim zapadnog Balkana na dnevnom redu sastanka šefova diplomatije zemalja članica Evropske unije su sankcije Iranu, rat u Ukrajini i Odluka o evropskoj misiji u okviru koje će 15 hiljada ukrajinskih vojnika proći obuku u Poljskoj.