Velika potražnja za lijevčanskim limunom
Mile Popović iz gradiškog sela Gornji Karajzovci već 30-ak godina uzgaja južno voće u Lijevče polju. Po tome je postao poznat širom Bosne i Hercegovine, ali i Balkana. Od početka pandemije broj kupaca je udvostručen. Većina kupuje sadnice limuna.
U svom rasadniku Mile Popović presađuje stabljike limuna. Tako se, kaže, obezbjeđuje bolji cvat i rod. Prodaja je prošle godine bila rekordna, čemu je, smatra, vjerovatno doprinio virus korona.
- Da li je to zbog C vitamina kojeg je limun pun i zdrav, ili je zato što se ne pršće. Kod mene ga ima tri vrste. Jedan je onaj standardni što se kupuje po prodavnicama. Imam i ovaj limun što se guli kao mandarina. Nije kiseo kao pravi limun, a ni sladak kao mandarina, ali se može jesti - ističe Mile Popović, rasadničar iz Gornjih Karajzovaca.
U potrazi za sadnicama limuna kupci mu dolaze iz cijele BiH.
- Uzima se po jedna sadnica, pa ako propadne dođu opet. Svako voli uzeti sadnicu koja na sebi ima plodova da je odmah interesantnija i da je finija - navodi Mile.
Izazov je uzgojiti limun na našim, kontinentalnim prostorima. Optimalna temperatura treba da bude oko 20 stepeni, a što se tiče zalijevanja, zimi je dovoljno jednom sedmično, a ljeti češće, ističu agronomi. Dodaju, da je najvažnije izbjegavati hemikalije, kako bi limun bio potpuno siguran za zdravlje.
- Postoje prirodni preparati na bazi koprive i preslice koji se koriste kao đubrivo i kao prirodni fungicid i insekticid. Takođe, postoje i neke kulture bakterija koje se koriste u zaštiti limuna od bolesti - objašnjava inženjer poljoprivrede Aleksandar Bulović.
Osim limuna, tražene su i narandže, mandarine, kivi, i kumkvat, borovnice, aronija, godži bobice, korisne za jačanje imuniteta.
federalna.ba