Milatović uputio izvinjenje porodicama zbog zločina deportacije Bošnjaka
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je danas javno izvinjenje porodicama stradalih u zločinu deportacije Bošnjaka u Herceg-Novom 1992. godine.
Crnogorska policija uhapsila je 1992. godine 54 osobe u Herceg-Novom, koje je nakon toga predala u ruke Vojske Republike Srpske. Posmrtni ostaci većine tada deportovanih do danas nisu pronađeni.
Milatović je razgovarao s predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina u Crnoj Gori i Alenom Bajrovićem, sinom Osmana Bajrovića, stradalog u zločinu deportacije. Tijelo Bajrovića nikada nije pronađeno.
”Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac ali i brojne druge nevine žrtve. Mi kao društvo se moramo suočavati s istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi“, kazao je predsjednik Crne Gore u razgovoru s Bajrovićem koji mu je ispričao svoju životnu priču i borbu porodice da dođe do istine o njegovom ocu.
Takođe, Milatović je naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo.
Kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, predstavnici civilnog sektora istakli su da, nakon više od tri decenije, prvi put imaju priliku da o temi zločina deportacije razgovaraju s predsjednikom države, što smatraju jako važnim.
“Poručili su da zločin koji se desio nije samo trauma za porodice stradalih već i društvo u cjelini, i da stoga mora biti rasvijetljen do kraja, kroz neselektivan pristup sudstva i jačanje kulture sjećanja. Podsjetili su da i pored inicijativa brojnim institucijama za izgradnju spomenika žrtvama u dvorištu Centra bezbjednosti Herceg-Novi i ustanovljavanja Dana sjećanja na zločin deportacije, još nisu dobili odgovor”, navodi se u saopštenju.
Sastanku s Milatovićem prisustvovale su predstavnice Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević, Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, kao i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ervina Dabižinović.
federalna.ba/AA