Mijanmar: država koja propada pod huntom naoružanom ruskim oružjem

Mijanmar je "država koja propada" i kriza se eksponencijalno pogoršava, upozorio je specijalni izvjestilac UN-a za tu zemlju, pozivajući zemlje da usvoje istu jedinstvenu odluku koja je uslijedila nakon invazije na Ukrajinu.

"Ista vrsta oružja koja ubija Ukrajince ubija i ljude u Mijanmaru", rekao je Tom Andrews, specijalni izvjestilac za situaciju ljudskih prava u Mijanmaru, u intervjuu za Guardian, navodeći snabdijevanje hunte ruskim oružjem još od puča prije dvije godine. Hunta se u velikoj mjeri oslanja na avione iz Kine i Rusije i sve više pribjegava zračnim napadima u pokušaju da uguši odlučne snage otpora.

Međunarodni odgovor o Mijanmaru bio je neadekvatan i neke zemlje nastavljaju da omogućavaju zločine hunte, rekao je Andrews, pozivajući na embargo na oružje. “Neopisivo je ono što se dešava i ono što je tako nevjerovatno frustrirajuće je činjenica da se, što se tiče većine svijeta, ovo kao da ne postoji”, rekao je on.

Umjesto toga, svijet je "gledao sudar vozova", rekao je Andrews. “Mijanmar je država koja propada, u procesu je propasti i to se dešava pred našim očima.”

Govorio je uoči izvještaja, koji će biti predstavljen Vijeću za ljudska prava sljedeće sedmice, u kojem se detaljno opisuje kako se ljudi koji su pobjegli iz Mijanmara suočavaju s "rizikom od hapšenja, pritvora, deportacije, odbijanja na kopnu i moru", kao i ometanja njihovog pristupa UN-ovoj agenciji za izbjeglice, UNHCR-u.

Mijanmar je uronjen u haos u februaru 2021. kada je vojska uhapsila čelnicu zemlje Aung San Suu Kyi i preuzela vlast. Puč je izazvao široko rasprostranjeno protivljenje, uključujući i mirni pokret građanske neposlušnosti i oružani otpor. U posljednje dvije godine konflikt je rastao, šireći se na ogromna područja zemlje, uključujući regije koje su nekada bile mirne, gdje su se pripadnici javnosti pridružili odbrambenim grupama kako bi uzvratili vojsci.

Vojska - za koju analiza sugeriše da je izgubila teritoriju zbog otpora uprkos tome što je imala superiorno oružje - sve više je vršila zračne napade, uključujući i škole i medicinske ustanove, kao i taktiku spaljene zemlje, u pokušaju da zaustavi otpor.

„Kako je za njihove trupe postalo opasnije da djeluju na terenu, oni su pribjegli borbenim avionima koji bacaju bombe na sela, pa čak i na centre za interno raseljena lica (kampove za interno raseljene ljude koji su bili prisiljeni da pobjegnu)“, rekao je Andrews .

Vojska Mijanmara ranije je negirala da je počinila zločine i kaže da njene operacije ciljaju "teroriste".

U prošlogodišnjem izvještaju specijalnog izvjestioca navodi se da Rusija, Kina i Srbija obezbjeđuju oružje hunti. Nedavna istraga koju je sproveo Myanmar Witness također je otkrila da se vojska u svojim napadima u velikoj mjeri oslanjala na ruske ili kineske zračne snage.

Andrews je rekao da je nedavno razgovarao s ocem čiji je dom uništila vojska. Otac je odveo svoju porodicu u centar za raseljena lica; ali su i tamo bili bombardovani. Ubijene su mu dvije kćerke od 12 i 15 godina.

Hunta je pokrenula zračne napade u 10 od 14 administrativnih jedinica u zemlji tokom posljednjih šest mjeseci 2022. godine, prema Myanmar Witnessu, pri čemu su se takvi napadi dešavali gotovo svakodnevno.

S obzirom na to da se oslanja na avione iz Kine i Rusije, hunta je nastojala da se javno pridruži objema nacijama nakon puča. Vojska, predvođena Min Aung Hlaingom, "naklonjenim Rusiji", rekao je Andrews. „On je odletio u Moskvu, hvalio je Putina, oni naravno traže i obezbjeđuju oružje koje koriste da počine ove zločine.

Međutim, Andrews je dodao da su druge zemlje sposobne da preduzmu snažnije strateške akcije kako bi spriječile huntu da pristupi resursima. Iako su mnoge zapadne vlade uvele sankcije, potrebna je veća koordinacija, rekao je on.

Također bi trebalo usvojiti embargo na oružje i uvesti mjere da se spriječi da avionsko gorivo stigne do vojske. On nije predložio slanje oružja za podršku otporu, već umjesto toga mjere za zaustavljanje oružja ili resursa koje dolaze do hunte.

Andrews je također podržao pozive Vijeću sigurnosti UN-a da donese rezoluciju kojom će situaciju u Mijanmaru iznijeti na međunarodni krivični sud.

Zemlje imaju moralni imperativ da učine "sve što je moguće da oduzmu od hunte sredstva kojima nastavljaju da napadaju svoj narod", rekao je Andrews. Također je u interesu međunarodne zajednice, posebno susjednih zemalja, da djeluju, rekao je on. „Mijanmar je veoma značajna zemlja, to je nacija od 54 miliona ljudi, koja se nalazi na veoma važnom dijelu svijeta između Indije i Kine. Već ste vidjeli utjecaj nestabilnosti koji postoji. Hiljade i hiljade ljudi svakog mjeseca bježe preko granice u regiju kako bi spasili svoje živote.”

U izvještaju koji će biti predstavljen Vijeću za ljudska prava 20. marta, specijalni izvjestitelj je rekao da su susjedne vlade prisilno vraćale ljude – uključujući vojne dezertere i djecu – u Mijanmar uprkos riziku od zatvaranja, mučenja ili čak pogubljenja. Prema UN-u, broj ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć porastao je, sa milion prije puča, na predviđenih 17,6 miliona 2023. godine.

“Ekonomija je implodirala, polovina ljudi sada živi u siromaštvu. Imate kolaps obrazovnog sistema sa milionima djece koja nemaju priliku za obrazovanje. Zdravstveni sistem je u kolapsu”, rekao je on. “Stvari su loše i postaju eksponencijalno gore.”

Neki u Mijanmaru, iako pozdravljaju podršku koju je Ukrajina dobila, postavljaju pitanje zašto se međunarodni odgovor na zločine u njihovoj zemlji toliko razlikuje, rekao je Andrews. Rekao je da nema odgovor, dodajući da neki narodi nastavljaju da omogućavaju zločine hunte.

"Postoji moralni imperativ da ne okrenemo leđa ljudima koji pokazuju izuzetnu hrabrost u borbi za svoju zemlju i svoju budućnost", rekao je Andrews.

federalna.ba/The Guardian