Migraciona kriza na pragu Evrope
(Izvor: Fena)

Migraciona kriza na pragu Evrope

U jeku francusko-italijanske kontroverze oko migranata, zvanični Brisel izrazio je želju da se bori protiv ilegalnih migracija u centralnom Mediteranu novim akcionim planom. Međutim, veći izazov će sigurno biti ono što je vjerovatno najaktivnija migratorna ruta u Evropi – zapadni Balkan, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, Belga, BTA, dpa, EFE, FENA, HINA, STA, Tanjug.

Humanitarni brod s 234 migranta, uključujući 57 djece, plovio je skoro tri sedmice u međunarodnim vodama. Na kraju, Ocean Viking, brod koji je plovio pod norveškom zastavom i kojim upravlja francuska nevladina organizacija SOS Méditerranée, preusmjeren je u Toulon u Francuskoj nakon što je vlada Italije odbila pristup svojim lukama. Incident je izazvao diplomatski spor između Italije i Francuske.

- Moramo imati na umu da većini ljudi koji danas dolaze ovom centralnom mediteranskom rutom nije potrebna međunarodna zaštita - kazala je komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva Johansson. Mnogi od tih migranata uglavnom su došli iz Egipta, Tunisa i Bangladeša i željeli su pronaći posao u EU, dodala je.

Blok se godinama bori oko preusmjeravanja migranata i tražioca azila. Uoči sjednice Vijeća za pravosuđe i unutrašnje poslove 25. novembra, Evropska komisija predstavila je Akcioni plan za centralni Mediteran, predlažući niz mjera za rješavanje tekućih izazova duž rute.

Ovaj akcioni plan ima za cilj suzbijanje ilegalnih migracija preko Sredozemnog mora i jačanje solidarnosti i odgovornosti država članica, intenziviranje saradnje sa zemljama porijekla i tranzita, obeshrabrenje neregularnih i nesigurnih migracija te ponuditi rješenja u oblasti traganja i spašavanja. Komisija je najavila da će slični akcioni planovi biti izrađeni za migracione rute preko istočnog Mediterana i zapadnog Balkana.

Prema riječima komesarke Johanson, akcionim planom se također želi ubrzati implementacija mehanizma solidarnosti, koji je u junu ove godine dogovorilo 19 zemalja članica EU. Prema ovom sporazumu, zemlje članice trebaju prihvatiti 8.000 izbjeglica spašenih na plažama ili uz mediteranske obale južnih država članica EU do kraja juna 2023. godine.

No, spor između Francuske i Italije već je ugrozio sporazum. Nova desničarska vlada u Italiji želi uvesti zabranu za manje privatne spasilačke brodove koji prevoze migrante da uopće uđu u italijanske luke. U znak odmazde, Francuska je poručila da više neće primati 3.500 migranata iz Italije i pozvala druge zemlje EU da obustave svoje učešće u mehanizmu EU za premještanje migranata i usvoje slične mjere.

Italija navodi da neki brodovi nevladinih organizacija krše međunarodno pravo. U međuvremenu, 18. novembra Francuska je odbila ulazak u zemlju za 123 od 234 migranta s broda Ocean Viking.

Pitanje redistribucije izbjeglica

U zajedničkoj izjavi, Italija, Grčka, Kipar i Malta kritizirale su druge zemlje članice da ne čine dovoljno da podijele teret tražilaca azila. Rekli su da je samo mali dio migranata koji pristižu u četiri zemlje premješten prema sadašnjem evropskom sistemu. Prema podacima komisije, samo 117 migranata od 8.000 do sada je preraspodijeljeno u okviru dobrovoljnog mehanizma solidarnosti.

Italijanski ministar unutrašnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je da je za njegovu zemlju mehanizam solidarnosti dao "apsolutno nedovoljne rezultate". Dodao je da druge države nisu bile spremne da preuzmu odgovornost kada su brodovi s gotovo 1.000 spašenih migranata na brodu čekali danima ispred italijanske obale da im se dodijeli luka. On je oprezno pozdravio plan EU i naglasio važnost oživljavanja plana redistribucije migranata dogovorenog u junu.

Glasnogovornica Evropske komisije Anitta Hipper izjavila je da postoji "jasna, nedvosmislena obaveza" spašavanja ljudi u opasnosti na moru i da ne treba praviti razliku između brodova nevladinih organizacija i drugih plovila.

Što se Španije tiče, evropske mediteranske zemlje su već pokazale fleksibilnost kada je u pitanju implementacija efikasnih procedura koje pomažu u rješavanju neregularnih migracija, poboljšavaju povratak i osiguravaju bolju podršku sistema azila.

Što se tiče mehanizma dobrovoljne solidarnosti, španski ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je da sistem treba da bude predvidljiv, kako bi svaka zemlja mogla da predvidi obaveze koje mora da ispuni. Prema Španiji, jedini način da se dugoročno efikasno upravlja migracionim tokovima je bliska saradnja između zemalja porijekla, tranzita i odredišta.

Njemačka i Belgija bilježe veliki broj dolazaka

- Italija čini mnogo u pogledu migracija, ali nije sama. Čak 154.385 tražioca azila u Njemačkoj u periodu januar-septembar 2022. godine, 110.055 u Francuskoj, 48.935 u Italiji. To su 0,186 posto njemačkog stanovništva, 0,163 posto francuskog stanovništva i 0,083 posto italijanskog stanovništva - napisao je njemački ambasador u Rimu Viktor Elbling na Twitteru.

Njemačka savezna policija je do sada ove godine otkrila 75.934 neovlaštena ulaska u Njemačku. U septembru je bilo 12.700 neovlaštenih ulazaka, a u oktobru 13.400. Posljednji put Njemačka je zabilježila petocifreni mjesečni broj tokom migrantske krize u februaru 2016. godine.

U međuvremenu, Belgija je nedavno prihvatila više od 4.000 zahtjeva za azil mjesečno i ima problema da pronađe dovoljno smještaja za tražioce azila. Belgija se godinama zalaže za zajednički evropski pristup i za mehanizam EU za relokaciju migranata, ali pod uvjetom da su tražioci azila stvarno registrirani u zemlji dolaska i da se spriječe sekundarna kretanja.
Belgijska državna sekretarka Nicole de Moor otputovala je prošle sedmice u Kongo i planira posjetiti Egipat.

- To radimo na bilateralnoj osnovi i to ima efekta, ali postižemo bolje rezultate ako EU kao cjelina da svoj kolektivni pristup - kazala je ona.

Posebno cijeni akcenat koji novi akcioni plan stavlja na saradnju sa zemljama porijekla i tranzita, kao i obeshrabrenje ljudi koji pokušavaju da dođu do Evrope, ali je malo vjerovatno da će biti prihvaćeni kao tražioci azila.

Na zapadnobalkanskoj ruti sprema se nova kriza

Posljednjih mjeseci značajno je povećan dolazak nelegalnih migranata zapadnobalkanskom rutom, a "veliki broj njih dolazi preko Srbije, jer u tu zemlju ulaze bez viza, a zatim idu u zemlje članice Unije," kazala je komesarka Johanson.

Kao odgovor na pritisak zemalja EU, Srbija je svoju viznu politiku uskladila sa politikom EU za neke zemlje Azije, Afrike i Kariba. Sporazumi o bezviznom ulasku s Tunisom i Burundijem istekli su u novembru. Srbija će uskoro uvesti vize sa još dvije zemlje, najavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali nije precizirao koje.

- Hvala predsjedniku Srbije što se zalagao za ukidanje ovog azilantskog turizma izazvanog liberalizacijom viznog režima za građane Indije, Tunisa i drugih zemalja. Imali smo veliki broj azilanata iz Indije, Vučić je reagirao i nije ostavio Austriju na cjedilu - rekao je austrijski kancelar Karl Nehamer tokom posjete Beogradu 16. novembra.

Srbija, Mađarska i Austrija potpisale su 16. novembra memorandum o jačanju saradnje u oblasti migracija i zaštite granica, u okviru kojeg će policijski službenici tri zemlje sarađivati.

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija postale su tranzitne zemlje za migrante koji idu prema zapadnoj Evropi. U BiH je trenutno oko 2.600 migranata registrirano u prihvatnim centrima, dok još oko 700 migranata uglavnom boravi u blizini granice sa EU. Građani Burundija su među tri najbrojnije grupe dolazaka, što je direktna posljedica bezviznog režima koji je država imala sa susjedom BiH, Srbijom.

Vlasti u BiH su identificirale zemlje visokog rizika s kojima bi trebalo potpisati sporazume o readmisiji, ali te zemlje odugovlače proces. Do sada postoji sporazum samo sa Pakistanom. BiH puno bolje reagira na migracije nego prethodnih godina, ali se i danas broj policajaca koji štite državne granice smatra nedovoljnim.

Hrvatska, Slovenija i Bugarska - upravljanje vanjskim granicama u šengenskom prostoru

Hrvatska je zabilježila nagli porast ilegalnih prelazaka od 146 posto, izjavio je Žarko Katić, državni sekretar u hrvatskom MUP-u. A promijenile su se i zemlje porijekla migranata koji ulaze u Hrvatsku. Tradicionalno, migranti koji su ulazili u Hrvatsku dolazili su sa Bliskog istoka te sjeverne i podsaharske Afrike. Ove godine, prvih pet zemalja porijekla su Irak, Burundi, Turska, Afganistan i Kuba.

Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner nedavno je izazvao zabrinutost u Hrvatskoj, rekavši da će se protiviti proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju. Austrija je iskusila ogroman pritisak migranata, dodao je.

Ove godine Austrija je zabilježila oko 100.000 migranata, od kojih 75.000 nije ranije bilo registrirano ni u jednoj drugoj članici EU. Međutim, u srijedu je u Zagrebu austrijski kancelar Nehammer rekao da će Austrija podržati nastojanja Hrvatske za pridruživanje šengenskom prostoru.

Sjeverozapadni susjed Hrvatske, Slovenija također je doživjela značajan porast u odnosu na prethodnu godinu od 160 posto na 21.467 ilegalnih prelazaka granice u prvih 10 mjeseci 2022. A većina tih migranata dolazi iz zemalja poput Burundija, Indije, Kube, Afganistana i Bangladeša.  Međutim, nakon što je Srbija svoju viznu politiku uskladila sa EU, broj migranata iz Burundija i Tunisa već je smanjen, saopćilo je slovenačko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Zahtjevi za međunarodnu zaštitu u Sloveniji također su povećani na 21.452 u prvih 10 mjeseci tekuće godine, sa samo 4.174 u istom periodu 2021. godine. Prema posljednjim podacima, do sada je ove godine odobreno samo 167 zahtjeva.

Iako Slovenija podržava ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon rekla je da će ta zemlja uvesti granične kontrole s Hrvatskom ako bude potrebno. Rekla je da Slovenija ne želi da postane mjesto skupljanja za ilegalne migracije.

U međuvremenu, Bugarska, kandidatkinja za šengenski sporazum, od ljeta 2022. zabilježila je sve veći broj migranata koji pokušavaju ilegalno preći vanjsku granicu EU iz Turske. Posljednjih sedmica svakodnevno se događaju nesreće koje izazivaju krijumčari i migranti. U septembru je prvi put proglašeno vanredno stanje u tri južna regiona Bugarske zbog povećanog migracionog pritiska. U međuvremenu, Europol je razgovarao o formiranju zajedničkih timova za graničnu intervenciju sa Sofijom.

Sadržaj se temelji na vijestima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom - ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.

federalna.ba/Fena

migracije Evropa
Socijalna nejednakost Evropa
0 14.01.2023 10:50
Evropa globalno zatopljenje
0 10.01.2023 23:18
Evropa ilegalne migracije
0 01.01.2023 12:41
Evropa Doček Nove godine
0 01.01.2023 09:22
Ukrajina rat ekonomija Evropa
0 30.12.2022 08:56