Više od 15.000 migranata vraćeno s granice

Crveni križ Federacije Bosne i Hercegovine i Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) poduzimaju niz koraka na pružanju zdravstvene zaštite osobama u pokretu u Bosni i Hercegovini, a radi se i na zaštiti zdravlja lokalnog stanovništva, rečeno je na konferenciji za medije održanoj u petak u Sarajevu povodom Međunarodnog dana migranata koji se obilježava 18. decembra.

Prisutnima su se obratili Naida Softić, projekt koordinatorica DRC-a, i Jasmin Nikšić, koordinator za zdravstvo u oblasti migracija Crvenog križa FBiH, koji su govorili o zdravstvenim potrebama lica u pokretu, zdravstvenom odgovoru na te potrebe unutar privremenih prihvatnih centara te izvan njih, saradnji DRC-a sa zdravstvenim institucijama u Bosni i Hercegovini, ali i trenutnim potrebama migranata, izbjeglica i  tražitelja azila u BiH.

Softić je tom prilikom kazala kako humanitarni kontekst u BiH u 2020. okarakterisan s nekoliko poteškoća za sve humanitarne aktere, a samim tim i DRC.

"Prije svega, tu je manjak smještajnih kapaciteta, veoma restriktivne politike u BiH koje su se posebno odrazile u USK i naposljetku i ona najveća, COVID-19. Stoga nam je već jako rano u humanitarnoj intervenciji postalo jasno koliki je značaj integrisanog pristupa ljudskih prava i zdravstvene zaštite lica u pokretu upravo zbog toga što moramo razumjeti da iako ranjiva populacija ljudi u pokretu, unutar njih postoje različite vrste ranjivosti i ciljnih grupa (djeca, porodice, maloljetnici bez pratnje, žrtve seksualnog i rodno zasnovanog nasilja)", rekla je Softić.

Osvrnula se i na ostale poteškoće, među kojima su već opterećen zdravstveni sistem, manjak opreme i ljudskih kapaciteta, sprečavanje prevoza, zabrane kretanja, nasilna vraćanja s granica...

"Do ovog momenta više od 15.000 osoba je vraćeno s granice. Oko 80 posto tih lica je zabilježen jedan vid uništavanja privatnog vlasništva, veliki broj njih trpi fizičke povrede, a imali smo i dva slučaja prijavljenog seksualnog nasilja", rekla je Softić.

 Ukazala je i na problem zbrinjavanja kompleksnih slučajeva koji zahtijevaju dugotrajnu njegu, ali i manjak sluha za potrebe rehabilitativne medicine nakon izlječenja bolesti, kao i COVID-19.

"Problem su i osobe van formalnog smještaja, van privremenih prihvatnih centara, u kojima je dosta ograničen kako humanitarni, tako i zdravstveni odgovor DRC-a", rekla je Softić.

Govoreći o zarazi koronavirusa, Softić je pojasnila kako je DRC nadležan za zdravstveni odgovor, pa samim tim i COVID-19.

"Uspostavljen je veoma funkcionalan i efikasan sistem izolacije u privremenim prihvatnim centrima koji uključuje skrininge, kako blanket skrininge tako i skrininge po potrebi. Medicinsko osoblje DRC-a, naš doktor kako i medicinski tehničari uz podršku nadležnih Domova zdravlja svakodnevno su na usluzi za potrebe migranata kako u privremenom prihvatnom centru, tako i po informaciji i osobama koje se nalaze van privremenih prihvatnih centara", navela je Softić.

Osvrnula se i na saradnju s institucijama u BiH, uključujući federalno i kantonalna ministarstva zdravstva, ali i međunarodnim organizacijama, s kojima je uspostavljen niz protokola radi očuvanja epidemiološke slike u kampovima, a samim tim i utjecali na opšte zdravlje lokalne populacije.

"Iako prioritet DRC-a jesu osobe u pokretu, naši korisnici, naš fokus je uvijek i na zaštiti zdravlja lokalne populacije", pojasnila je Softić.

Dodala je kako su pristupili i nizu korektivnih mjera, opremanju zdravstvenih institucija, njihovo poboljšanje kapaciteta u smislu edukacije zaposlenih i unapređenja njihovog razumijevanja potreba osoba u pokretu, ali i izgradnje standardnih operativnih protokola.

"Iako humanitarni odgovor većinom jeste ad hoc odgovor, vrlo rano smo prepoznali potrebu da se uspostave standardni operativni protokoli za neke situacije koje se ponavljaju pa da se unaprijed zna način njihovog rješavanja. Ti su standardni operativni protokoli rađeni i još se radi u saradnji sa zdravstvenim institucijama, ministarstvima, zavodima za javno zdravstvo, Svjeskom zdravstvenom organizacijom...", rekla je Softić.

Dodala je kako se nadaju da će ovi zdravstveni protokoli preći u lokalno vlasništvo i postanu svojevrsni način postupanja zdravstvenih institucija.

"Do sada je ukupno izvršeno više od 59.000 skrininga osoba u pokretu, više od 490 lica je upućeno u simptomatsku izolaciju. Trenutno je 31 lice potvrđeno pozitivno te ukupno je testirano više od 350 lica", rekla je Softić.

Pojasnila je kako testiranje ovih lica se vrši po pravilima i uputstvima koja važe i za lokalnu populaciju.

"COVID-19 ne diskriminira, ljudi diskriminiraju. Prepoznavajući to, praćenje simptoma, reagovanje na simptome, preventivna izolacija, simptomatska izolacija, sve to vodi se prema istim pravilima kao i za lokalno stanovništvo", rekla je Softić koja je dodala kako paze i na zdravlje pružaoca usluga i redovno obezbjeđuju ličnu zaštitnu opremu, dezinfekciju privremenih prihvatnih centara, te svih prostora u kojima ove osobe borave.

Navela je i kako su njihovi timovi redovno educirani o mogućnostima i potrebi samopraćenja simptoma COVID-a kako bi se očuvalo zaštite i onih koji su na prvoj liniji odgovora za COVID-19.

Jasmin Nikšić, koordinator za zdravstvo u oblasti migracija Crvenog križa FBiH, tom prilikom je kazao kako je Crveni križ od 2018. godine intenzivno uključen u odgovor na potrebe migranata, izbjeglica i tražilaca azila u BiH.

Naveo je kako su ponosni što su ostvarili dobru saradnju koja može biti primjer dobre prakse između dvije organizacije koje se bave humanitarnim i zdravstvenim zbrinjavanjem.

"U protekle dvije godine u jako uskoj saradnji s DRC-om formirali smo mobilne terenske timove koji su na usluzi licima u pokretu. Kada kažem mobilni terenski timovi odnosi se na timove koji se brinu o licima u pokretu, koji su izvan kampova, do kojih je malo teže prići, ali i samim tim osobe koje imaju otežan pristup zdravstvenim uslugama i svim ostalim potrebama", rekao je Nikšić.

Pojasnio je kako Crveni križ u saradnji s drugim partnerima, ima mobilne timove koji su zaduženi za aktivnosti u obnavljanju porodičnih veza i službe traženja, što je važan segment njihovog odgovora, ali i distribucija humanitarnih roba, hrane, higijene, intervencija prve pomoći.

Govoreći o timovima s DRC-om naveo je kako su formirani na nivou u Kalesiji, Tuzli, Mostaru, Sarajevu, Zenici, Ključu, Cazinu te Bosanskom Petrovcu te medicinski tim koji radi u improviziranoj ambulanti u kampu Blažuj, kao ispomoć DRC-u i lokalnom Domu zdravlja.

"U protekloj godini, godini koja već odmiče, ovi mobilni timovi uspjeli su da realiziraju više od 30.000 intervencija prve pomoći, većinom za osobe koje se nalaze u napuštenim objektima, ulicama, parkovima, autobskim i željezničkim stanicama širom Federacije BiH. U pitanju su većinom rane, žuljevi, uganuća, jedan broj fraktura. Ono što je važno jeste da smo uspješno iznijeli situaciju sa zaraznim oboljenjima s kožnim infekcijama tako da je sve manje takvih situacija", rekao je Nikšić.

Naveo je i pozitivan primjer, odnosno da su u kampovima Blažuj, Sedra i Miral, pokrenuli edukacije za korisnike kampova iz prve pomoći, a cilj je sve osobe naučiti osnovnim tehnikama iz pružanja prve pomoći kako bi na svom putu mogle pomagati jedne drugima u onom momentu kada nema profesionalnog osoblja.

"DRC i Crveni križ Federacije za potrebe je dizajnirao setove prve pomoći koji se njima dijele nakon uspješno provedenih dionica, tako da i na taj način olakšavamo njihov put kada se upute za dalje", rekao je Nikšić.

Spomenuo je i da CK, posebno u USK u saradnji s drugim akterima sprema se na različite scenarije upravo radi potencijalnog zatvaranja kampa Lipa, tako da timovi svakodnevno rade na distribuciji lunch-paketa i intervencijama prve pomoći što će biti intenzivirano i u narednom periodu.

Nikšić je govorio i o podršci švicarske Ambasade u BiH, a poseban dio podrške ogleda se u uspostavljanju programa vode, sanitacije zdravlja u punktu Velečevo u Ključu.

Tu se uz podršku švicarske ambasade uspostavlja punkt gdje će se raditi na promociji higijene, ali i sprečavanju širenja potencijalnih infekcija kroz uspostavljanje mašina za veš, sušilica, pokretnih tuševa, gdje će osobe u pokretu koje se tu zaustavljaju moći oprati odjeću, deke i tome slično.

federalna.ba/AA