Marinko Čavara: Promijenit ćemo Izborni zakon prije izbora 2022.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u intervjuu za FR govorio je o ključnim političkim pitanjima u BiH. Sa Čavarom razgovarala Jasenka Tica Isović.

Kakva je trenutno politika HDZ-a u BiH?

- Mi smo jedini istinski za BiH i NATO put i EU. Ništa mi ne opstruiramo. Mi nismo ni probosanske ni probošnjačke političke snage, mi smo bosanskohercegovačka politička snaga koja želi dobro BiH, a ovo su sve spinovi kojima se želi zamaskirati dominacija Bošnjaka. Unitarna država u kojoj će vladati većina po popisu iz 2013, a ne želimo reći da je to bošnjačka većina nego kažemo da idemo praviti građansku državu.

Opozicija i SDA sama će vam reći da to nije tako?

- Tu sam da se suočimo u prvoj dijaloškoj emisiji s njima. Jasno djela pokazuju njihove namjere. Predsjednik Čović je prije pet godina predao zahtjev za članstvo u EU i time smo sve rekli. Sve što želimo je država jednakopravnih konstitutivnih naroda, ali i osigurati sva prava svakom građaninu da bude ravnopravan sa drugim građanima.

Kako? Kroz Izborni zakon? Tu su viđenja drugačija? A promjene moraju kroz institucije gdje dogovora nema. Kažu vam da uslovljavate?

- Insistiranje na tome da se provede odluka Ustavnog suda BiH o načelu legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda kako se može nazvati nego državotvorni zahtjev. Ustavni sud je tako odlučio da su ravnopravni konstitutivni narodi na teritoriju čitave BiH, a sad je priča mi želimo građansku državu. I neka pričaju. Ja nisam protiv njih, ja sam samo protiv nečega što je javno kršenje Ustava i javno negiranje potrebe da se provede odluka Ustavnog suda BiH. To jeste odluke, iz 2000. i 2006. Mi živimo po ustavima koji su doneseni po mirovnim sporazumima u Washingtonu i u Daytonu i tražimo da se oni provedu. U oba sporazuma Federaciju uređuju Hrvati i Bošnjaci kao potpuno jednakopravni. Danas potomci ili sljedbenici tih ideja kažu ne, mi želimo građansku državu, jer smo vidjeli na popisu iz 2013 da smo mi većina i sad negiramo postojeće i želimo novo uređenje. Samo kao dužnosnici tražimo da se provodi Ustav i zakon. Ti koji krše Ustav su rušilačke stranke i urušavaju postojeći pravni poredak. Hrvati nisu jednakopravni. I tražimo da se odluka Ustavnog suda provede kroz izmjene Izbornog zakona.

Ali to se mora dogoditi u Parlamentu, zvaničnim institucijama ove države, a tamo dogovora nema. Jedino tamo možemo napraviti i izglasati i građansku državu i izmjene Izbornog zakona i sve ostalo.

- Ne građansku državu. To je možda želja nekih, možda je to i moja želja. Ali nekad kad ne bude kriterij pripadnosti narodima za sve procese.

Gospodine Čavara ako pozivate na poštivanje zakona, zašto dok se izmjene ne izglasaju ako se izglasaju, ne poštujete trenutne zakone. Evo u slučaju izbora Željka Komšića u Predsjedništvo?

- Logično pitanje, ali vidite opet napominjem odluku Ustavnog suda da treba osigurati konstitutivno predstavljanje, a onda predsjednik SDA kaže neću ja to provoditi nego ću slučaj Komšić koji je negacija odluke Ustavnog suda spustiti na nižu razinu, šta je to drugo nego prijetnja.

A ko je taj ko će reći da je neko legitiman, na osnovu čega?

- Ustav je odlučio, Ustavni sud.

A kako Željko Komšić nije legitiman?

- Pa ko ga je izabrao?

Kako ćete Vi znati ko je njega izabrao?

- Nije stvar da li Hrvat, Srbin, Bošnjak ili nešto četvrto nego je pitanje ko ga je izbarao, koga on predstavlja? Vi ne možete mene nigdje predstavljati akoVas ja nisam izabrao. Ne mogu Bošnjaci birati dva člana Predsjedništva, a Hrvati ni jednog.

Nije pitanje gospodine Čavara šta ko želi već šta ko može provesti kroz institucije?

- Neko želi ostvariti ratne ciljeve, a neko želi otcijepiti pola BiH. Jasno je šta ko želi u ovoj BiH. Hrvati žele ravnopravnost Hrvata. Želimo birati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvo BiH i u Dom naroda. A drugi misle da nam to ne pripada zato što je broj Hrvata manji u odnosu na ostale narode. Konstitutivnost nije vezana za broj. Bošnjaci žele nadmoć, jer su najbrojniji.

Gospodine Čavara dvije trećine Doma naroda FBiH i najvažnija ministarstva i na federalnoj i na državnoj razini pripadaju Hrvatima, ne razumijem kako ste ugroženi?

- To je po mjerilima građanske države.

A zašto vam onda te pozicije po mjerilma građanske države odgvoraju?

- Pa piše to i Ustavu da FBiH jednakopravno uređuju Bošnjaci i Hrvati. Kažete imamo dvije trećine Doma naroda pa mi trebamo imati sto posto Kluba Hrvata, sve do jednog legitimnih predstavnika. Nije problem ni da Bošnjak glasa za Hrvata, ali ako to nije organizirano i usmjereno protiv toga da se onemogući legitiman predstavnik u institucijama, kao što se vodila agresivna politika sad u Mostaru prema Hrvatima.

Kakva je sad sudbina Izbornog zakona? Šta će se dogoditi?

- Mislim da je procjena međunarodnih faktora da o ovim izmjenama odlučuju prevashodno SDA i HDZ BiH dobra, jer ove dvije stranke mogu uticati na usaglašavanje i donošenje tog zakona. To se pokazalo i na Mostaru gdje smo promijenili Izborni zakon i omogućili smo izbore u Mostaru uz medijaciju predstavnika Međunarodne zajednice.

Ne, na inicijativu SDA i HDZ-a već Irme Baralije su izbori održani.

- Ona je podnijela zahtjev Sudu u Strazburu. A mi smo usvojili izborni Zakon u državnom Parlamentu.

Ali trebao je neko treći da to pokrene. Tolike godine vladavine SDA i HDZ-a u Mostaru niste otkočili izborni proces.

- Pa eto, očito je neko trebao otkočiti izborni proces.

Gdje je za HDZ granica kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona? Treći entitet?

- Ne. Svako plaši svoj narod. Bošnjaci se stalno plaše tim hrvatskim nacionalizmom. Hrvata je svega 15 posto. Koga mi to da ugrozimo? Ostavimo prošlost na miru. Pričajmo o stvarnim problemima.

Za početak u tom smislu možemo početi poštivati presude iz Haga.

- Nije to bitno, to ko je gdje osuđen.

Kako nije, jeste u smislu da se treba ograditi od zločina koji su ti ljudi počinili.

- To je samo zamajavanje javnosti. Očito je najbolje da se plašimo međusobno, da huškamo jedini na druge. Govorite o nekim zločinima ma dajte molim vas. Prošlost, tu treba podvući crtu, neka sudovi rade svoj posao, svaki govor o presudama je pritisak na sud.

Govorim o donesenim presudama, to nije pritisak. Treba prihvatiti presude i ograditi se od zločina utvrđenih presudama.

- Nebitno, osuđen, neosuđen. Treba prestati govoriti o tome. Za sva tri naroda mnogi presuđeni ratni zločinci iz njihovog naroda su ratni heroji. To je pokazala i sad presuda generalu Mahmuljinu. Pokazala je svu apsurdnost prihvatanja presuda. Treba krenuti dalje. Moramo prestati plašiti narod ratnim zločinima i to ko je osuđen ko nije osuđen. Svi mi.

Vratimo se Izbornom zakonu. Šta ako ne dođe do promjena, ako Željko Komšić opet bude kandidat?

- HDZ BiH će učiniti sve da do izmjena Izbornog zakona, jer to je krucijalno za budućnost BiH i ni u kom slučaju nećemo dozvoliti da ponovo se dogodi slučaj Komšić. A sve znači da ćemo ponoviti prijedlog u Parlamentu, tražiti od međunarodnih faktora koji su bili svjedoci dešavanja i u Mostaru, da što prije krenemo u realizaciju i da to bude sa konkretnim rješenjima. Predsjednik Čović je rekao da to treba da bude peti ili šesti mjesec ove godine, dobro bi bilo da bude do tada, ali i ukoliko bude i do kraja godine biće dobro. I da u izbornu godinu uđemo sa rješenim pitanjima između konstitutivnih naroda. Mislim da ima razumijevanja i u međunarodnim faktorima za to.

Može jedno privatno pitanje. Marinko Čavara da li više voli BiH ili Hrvatsku?

- BiH, kako ću više voljeti drugu državu od one u kojoj sam rođen i u kojoj živim? Tamo gdje živiš tamo ti je domovina. Ali BiH mora biti dobra država za sve.

Ima li više smisla konstatntno tražiti da se međunarodni fakrtori miješaju u donošenje velikih odluka?

- Nema. Nema ni smisla da postoji OHR više. Inzku je bilo bolje da je prespavao i drugi dio mandata za koji misli da je bio budan, jer je on suspendirao odluku CIK-a i totalno urušio demokratski sistem u BiH kad je 2011. poništio izbor predsjednika i dopredsjednika FBiH u korist Platforme. Novi visoki predstavnik nam neće ništa novo donijeti. Njemačka je pokrenula tu inicijativu, ja se nadam da će se ta promjena što prije dogoditi, ali ne treba ništa pretjerano očekivati kao ni od Bidenove administracije. Sve je do nas. A Inzko je najveća prepreka procesima.

Za kraj Vlada FBiH, zašto nije dovršen proces uspostave vlasti nakon posljednjih Općih izbora?

- Ja nisam dobio prijedloge za zamjenu ministara. Tako da bez prijedloga nisam ključni čovjek u tom procesu. Ne mogu nmišta ni za mnoge odluke Vlade FBiH. Nema partenera za formiranje Vlade FBiH, a na temeljima presude Ustavnog suda. SDA nije pokazala spremnost za to. Samo su glumili da razgovaraju kako bi dobili na vremenu, ali jasno je da spremnosti za promjenu Izbornog zakona nema.

Proces protiv premijera Novalića i dopremijerke- nisu li trebali dati ostavke? Da li odluke Vlade u tom smislu politički korektne?

- Činjenica je da postoje određene nepravilnosti u onom što se stavlja na teret premijeru Novaliću i ostalima govori da postoji odgovornost. To će utvrditi sud. Bilo je moralno podnijeti ostavku, a što se tiče Jelke Miličević ona nije bila spominjana kao optuženica u prvim fazama istrage tek u drugoj fazi je stavljena u dio optužnice za nesavjesno obavljanje dužnosti, znači ne u smislu počinjenja djela koje su oni radili nego samo samo nije smjela uplatiti nalog koji je dostavljen od strane Civilne zaštite. Ali neka sud kaže svoje.

Neće biti izmjena u Vladi FBiH do izbora 2022?

- Ja se nadam da neće ostati ovako i da ćemo što prije postići dogovor oko izbornog zakona i da ćemo što prije napraviti temelj za novu Vladu.

Eto zato HDZ-u kažu da uslovaljava. Možete li imenovati po postojećim zakonima?

- Ne, ne uslovaljavamo. Možemo mi imenovati, ali je problem partnera s kojima ćete formirati federalnu vlast. Nemamo partnera da provedemo presudu Ustavnog suda, pa samim tim ni da formiramo federalnu vlast. Nadam se da će proraditi razum i domoljublje kod onih stranaka koje smatraju da ni na jednoj poziciji u vlast ne treba biti Hrvat. Neka SDA ne spušta slučaj Komšić na niže razine - kako prijete.

Zašto tražite pomoć Hrvatske za rješavanje ključnih pitanja?

- Od Republike Hrvatske tražimo da poštuje ono na što se obvezala u Daytonu i da jamči prava zagarantirana hrvatskom narodu i da pomogne BiH na EU putu. Ništa više.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović