Magazinović: Na nivou retorike svi su najveći Evropljani

Volja, ustupci, čekanje. Šta je prioritet, a šta ucjena?

O putu ka Uniji i zastojima, u Rezimeu je govorio Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.

Govoreći o današnjem sastanku lidera vladajuće koalicije, naglasio je da 'smo svi naučili da u BiH pred ovakve sastanke ne treba iskazivati ni svoj pesimizam ni optimizam - treba sačekati da vidimo ishod. Nezahvalno je bilo šta prognozirati, poručio je on.

„Tamo gdje postoji politička volja, i gdje se postigne dogovor, naravno da ima vremena još uvijek da se sve usuglasi. Meni je mnogo važnije pitanje što sad u fotofinišu dolazi do izražaja da nisu baš svi u suštinskom smislu opredijeljeni za evropski put. Na nivou retorike svi su najveći Evropljani koji postoje, ali kad dođe do toga da slijedite evropsku praksu i zakone, onda se nalaze razlozi zbog kojih jedan čitav koncept kao nije prihvatljiv. Ti razlozi se ponekad i izmišljaju, recimo sjedište suda - to je jedan od razloga da se on ne usvoji od strane Dodika, ali da ne prejudiciram“, smatra Magazinović.

Kada je riječ o zakonu o sprečavanju sukoba interesa, kaže da to nije politički zakon, to bi trebao biti jedan od zakona koji pomažu borbu protiv korupcije, naročito onu s političkom pozadinom.

„Naše sugestije su bile tehničke prirode, na način da se pravna norma definiše da je onome na koga se zakon odnosi vrlo jasno o čemu se radi. Ne bi smjelo biti u tom zakonu politike. Bilo koji zakon o sukobu interesa usuglašen između Ministarstva pravde i koji ima zeleno svjetlo od Delegacije EU će imati podršku Kluba zastupnika SDP-a“, kazao je.

Nemamo namjeru biti prepreka bilo kojem evropskom zakonu, kategoričan je on.

Mnogo veći je problem i ono što bi trebala biti promjena u tom zakonu, govori Magazinović,  je da su dosad o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa odlučivale kolege zastupnici, a u izmijenjenom zakonu to ne može nikako ostati tako, to trebaju biti nezavisni ljudi.

Govorio je i o svojoj posjeti Ukrajini.

„U trenutku kada se obilježava deset godina od agresije i dvije godine od početka, kako oni to zovu, pune invazije Rusije na Ukrajinu, situacija je prilično depresivna u smislu nekog normalnog života. Kijev kao glavni grad imitira normalan život, rade hoteli, restorani, prodavnice, ali svako malo imate sirenu za uzbunu. Vrlo često se dešava da protuzračna odbrana ne uspije uništiti sve rakete koje su ispaljene, a neke od njih završe i u stambenim naseljima s tragičnim ishodima. Teška je atmosfera, svuda okolo su vojnici, punktovi… Jasno je svima da daljnji tok rata ne zavisi isključivo od Ukrajine, nego od toga koliku će pomoć imati“, naveo je Magazinović.

Potom je dodao:

„Ukrajinski zvaničnici - šef parlamenta, ministri, svi s kojima sam se vidio, pokazuju veliku zahvalnost na tome što BiH pruža podršku Ukrajini u bilateralnim međunarodnim organizacijama. S druge strane, oni razumiju da unutar BiH ne dijele svi isti stav i time je veća zahvalnost“.

Priča o Ukrajini predstavlja i veliko sigurnosno pitanje za područje Balkana, smatra Magazinović, zato je vrlo važno da se otvore pregovori, to nije samo pitanje evropskih integracije, nego je važno i da umanjimo potencijalne sigurnosne probleme u regiji.

O Dodikovoj posjeti Rusiji i Bjelorusiji, kaže:

„Promovirati opredijeljenost ka EU, a ići na noge Lukašenku i Putinu, to ne može nikako zajedno. Zbog toga sumnjam u sve ono što čujem, djela pokazuju drugačije. Dodik je bio u Moskvi, ja sam u isto vrijeme bio u Kijevu - to je stvar ličnog izbora i civilizacijskih vrijednosti“.

Otkrio je i šta očekuje od zasjedanja Evropskog vijeća idući mjesec.

„I u narednom periodu će ključna biti politička odluka, i meni je drago da vidim da su ključni ljudi u EU se za nijansu pomjerili od čistog tehnokratskog promišljanja Zapadnog Balkana na političko, imajući u vidu i geopolitičku sliku, to mi daje nadu za optimizam“, poručio je Magazinović.

Na kraju je govorio o javnim servisima sa sjedištem u Sarajevu i problemu naplate RTV takse.

„Sve ono što piše u saopćenju međunarodne zajednice apsolutno podržavam. Mislim da se vlast i uključila u mjeri u kojoj se pristojno miješati u rad javnih servisa, pozivajući menadžment i Federalne televizije i BHRT-a da se dogovore - to su dvije televizije pod jednim krovom - o načinu raspodjele prihoda, jer je tu ključni problem. Čini mi se da je na tom sastanku, gdje sam i ja prisustvovao, premijer Nikšić rekao - da postoji jedan solidaran odnos između menadžmenta jedne i druge televizije, ni mi ni javnost ne bismo ni znali da taj problem postoji, već bi se on riješio unutar kuće na način da i Federalna televizija i BHRT budu finansijski samoodrživi. U ovom trenutku sav teret je na direktorima ova dva servisa da se dogovore i Elektroprivreda ih čeka da potpišu ugovor“, zaključio je on.

federalna.ba