Napravljen prvi korak ka zaštiti livanjskih konja i sudionika u prometu
Livanjski divlji konji, koji već nekoliko desetljeća svojom ljepotom oduzimaju dah brojnim posjetiteljima visoravni Krug podno planine Cincar, ali i stvaraju probleme žiteljima rubnih sela i sudionicima u prometu, u ovoj godini bili su tema dvaju skupova.
Sredinom godine Centri civilnih inicijativa organizirali su okrugli stol naziva “Kako riješiti problem livanjskih divljih konja na magistralnim cestama”, a ovih dana po istom pitanju je zasjedalo i Gradsko vijeće Livna.
Zahvaljujući volonterima i potpori gradskih vlasti broj ovih četveronožnih ljepotana se od poslijeratnih stotinjak povećao na više od 900 jedinki. Kako zaštititi taj veliki turistički potencijal, ali i sudionike u prometu, jer se konji gotovo svakodnevno spuštaju na magistralnu cestu, bila je jedina točka tematske sjednice Livanjskog gradskog vijeća.
„Područje Kruga na kojem obitavaju divlji konji ima veliki potencijal da bude zaštićeno područje i da se unutar toga područja reguliraju i divlji konji, njihov status, populacija, i sve ostalo što je vezano s tim“, navodi Marin Mamuza, vlasnik turističke agencije.
„Svi smo na jednom tragu: imamo biser, trebamo ga brusiti. Napraviti pravni okvir za bolje gospodarenje tim našim bogatstvom. Ide se inicijativom prema Vladi i nadležnom ministarstvu da nađemo model optimalne zaštite tog područja Kruga“, objašnjava Darko Čondrić, gradonačelnik Livna (HDZBiH).
„Druga mjesta isto imaju lijepu prirodu, ima i drugih parkova prirode, nacionalnih parkova, imaju možda i bolje od nas, ali niko nema ovako veliko krdo divljih konja“, naglašava Mamuza.
Prvi korak ka njihovoj zaštiti i zaštiti prostranstva kojim gospodare napravljen je.
„Kako će to završiti, hoće li to Ministarstvo prihvatiti, hoće li Vlada nastaviti dalje, taj tijek kroz ovaj prijedlog zaštite ne znamo, ali ćemo i dalje raditi svoj dio posla, nećemo dozvoliti da konji ispaštaju zbog ljudi - kako bi se reklo“, ističe Željko Krišto, tajnik PED Borova Glava.
To znači da će ljeti dovoziti vodu na pojila, a zimi ostavljati sol dalje od ceste. Cilj je smanjiti broj nezgoda, povrjeđivanja ljudi i uginuća konja. Gradske vlasti su u komunikaciji s Cestama i očekuju skori sastanak.
„Zbog sigurnosti i vozača, putnika, u tom dijelu u prometu, a i zbog sigurnosti konja, potrebno je staviti bolju i jasniju signalizaciju, osobito u noćnim satima“, maglašava Čondrić.
U međuvremenu će, sredstvima osiguranim u ovogodišnjem proračunu, provesti privremene mjere zbrinjavanja konja, osigurati hranu, sol, te postaviti električne pastire na prolazima prema cesti. Za ostalo je potrebna pomoć viših razina vlasti.
federalna.ba