Lider vodeće partije Hrvata najavio 'korake za novu organizaciju BiH'

Kako je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine istakao u pismu međunarodnim zvaničnicima, pregovori o izmjenama Izbornog zakona i ograničenih ustavnih reformi nisu dali nikakav rezultat, uprkos naporima hrvatske strane te da zbog toga ne postoje tehničke i pravne pretpostavke za održavanje i implementaciju izbornih rezultata. Kako je, među ostalim, napisao, radikalni Bošnjaci ponovo žele preglasati Hrvate u Bosni i Hercegovini, te da raspisivanja izbora smatra direktnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH, pa će zbog toga HNS preduzeti korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH. Dragan Čović:

„Ja sam dao šansu za dogovor, da stvorimo jedan demokratski ambijent da se izbori mogu održati kao takvi. Apsolutno stojimo na uvjerenju da ne postoje formalno pravni uvjeti za održavanje izbora u Bosni i Hercegovini.“

Nismo zadovoljni time što nisu usvojene izmjene Izbornog zakona kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje legitimno izabranih predstavnika svih naroda, a prije svega hrvatskog naroda u BiH, kazao je danas u Mostaru ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman:

“Žalosni smo zbog činjenice da najveća bošnjačka strana nije pokazala dovoljno razumijevanaj i interesa. Zapravo je dala do znanja da joj odgovara ovaj starus quo, da joj odgovara izborni inženjering, da joj odgovara preglasavanje hrvatskog naroda i to nije dobro.“

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić rekao je da je i njegov stav da za raspisivanje izbora u oktobru  nema ni zakonskih ni finansijskih uvjeta:

“Zašto nema zakonskih uvjeta? Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je trebala već davno izmijeniti izborni zakon, temeljem odluke Ustavnog suda koja je donesena 2016. godine, temeljem moje apelacije dok sam bio na čelu Zastupničkog doma. Ja tvrdim s punim kredibilitetom, kao podnositelj ustavne službe da Bosna i Hercegovina nema zakonit Izborni zakon na osnovu kojeg je moguće proizvesti izbore u Bosni i Hercegovini. S druge strane samo Središnje izborno povjerenstvo nije imenovano na zakonit način, ono je zapravo oktroirano na jednoj sjednici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i to je uradila bošnjačka većina iz Federacije s opozicijom iz Republike Srpske.“

Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije stava je da se mora donijeti budžet institucija, te da izbori u BiH moraju biti održani:

“Izborni zakon za sada naravno neće biti usvojen, ali mora biti usvojen budžet i mislim da će on biti usvojen i da ćemo imati redovne izbore. Ako se i dalje bude eskivirala ta obaveza, ustavna i zakonska, onda će morati reagovati OHR i nametnuti nekom odlukom da se iznađu sredstva za održavanje izbora“.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović:

“Svi oni koji misle da mogu svojim opstrukcijama da ponište jedno veliko dostignuće Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to su demokratski izbori koji se održavaju kada su Opći izbori u pitanju, svake četiri godine, a što je propisano praktično Dejtonskim mirovnim sporazumom, dakle, samo onaj koji misli da može da uruši to dostignuće, ništa ne zna, grdno se vara“.

Uoči donošenja odluke o raspisivanju izbora zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto za “Glas Srpske” je kazala:

„U ovom trenutku nema pravnih ni političkih uvjeta za održavanje izbora i implementaciju rezultata imajući u vidu da su odredbe zakona koje definiraju popunjavanje federalnog Doma naroda stavljene izvan pravne snage, kao neustavne.“