Libanska poslanica traži ušteđevinu da pokrije zdravstvene troškove
Libanska poslanica ušla je danas u filijalu jedne banke kraj Bejruta zahtijevajući da joj se da dio ušteđevine kako bi pokrila zdravstvene troškove.
Poslanica Cynthia Zarazir ušla je u filijalu Byblos banke sa advokatom tražeći 8.500 dolara da plati troškove operacije i nekoliko sati pregovarala s upravom banke.
Ona je rekla da kao građanka Libana zahtjeva svoje pravo zbog izuzetne situacije, kako je objasnila novinarima i prolaznicima.
Njen advokat Fouad Debs, član Unije ulagača, je izjavio za AP da pregovori još uvijek traju i da je ona odbila smiješan prijedlog da uzme ušteđevinu u libanskim funtama, što je djelić dolarske vrijednosti.
U međuvremenu su se desetine demonstranata sukobile sa policijskom jedinicom za rasturanje nereda kraj sjedišta Centralne banke u Bejrutu.
U Byblosu je jedan čovjek pucao iz automatske puške na staklenu fasadu filijale, pošto ga zaposleni nisu pustili da uđe jer nema zakazani sastanak.
Banke u Libanu nemaju gotovog novca, pa su u proteklim nedjeljama ulagači upadali u filijale silom zahtijevajući svoju ušteđevinu u vrijeme kada se ekonomska kriza u toj zemlji produbljuje.
U utorak su ulagači, uključujući dva naoružana, upali u najmanje četiri banke.
Libanske banke su uvele nezvanična ograničenja na podizanja ušteđevine krajem 2019. godine.
Od tada je tri četvrtine stanovnika osiromašilo i libanska funta je izgubila oko 90 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar.
Javnost hvali upade u banke, pa čak ulagače koji zahtijevaju svoje ušteđevine smatra herojima.
Banke osuđuju poteze gnjevnih štediša, a juče su saopštile da za krizu najviše krive vladu. U septembru su banke zatvorene tokom sedam dana posle upada u sedam filijala, a od tada su samo djelimično otvorene.
Advokat Debs je ocijenio da je situacija neizdrživa i da je potrebna reforma ekonomije, te da se želi kolektivno rešenje kroz plan obnove koji je fer sveobuhvatan, transparentan i uključuje restruktuiranje banaka i javnog duga.
On je rekao za AP da bi se političari i bankari morali smatrati odgovornim za krizu.
Liban već više od dvije godine nastoji da se dogovori sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o programu zajma.
Vlada Libana i podijeljeni parlament ne sprovode obavezne reforme otkako je u aprilu postignut dogovor koji uključuje restrukturiranje banaka, primjenu formalne kontrole kapitala i reformisanje zastarjelih bankarskih zakona o tajnosti.
UN i MMF su kritikovali Liban zbog sporog napretka.
federalna.ba/Beta