Liban poslije 13 mjeseci političke blokade dobio vladu

U Libanu je danas saopšteno da je obrazovana nova vlada poslije zastoja od 13 mjeseci koji je prouzrokovao veliki finansijski haos i siromaštvo.

U toj zemlji nije bilo funkcionalne vlade od katastrofalne eksplozije u bejrutskoj luci 4. augusta 2020. godine, kada su premijer Hasan Diab i ministri podnijeli ostavku.

Rivalske političke grupe od tada nisu mogle da se dogovore o sastavu nove vlade, što je još više ubrzalo ekonomsku propast. Novu vladu predvodi biznismen milijarder Najib Mikati, saopštio je kabinet predsjednika Libana Michel Aouna, prenio je AP.

Liban je suočen s ekonomskom krizom bez presedana već dvije godine.

Predsjednik Aoun i novi premijer "potpisali su dekret o obrazovanju nove vlade u prisustvu predsjednika parlamenta Nabiha Berrija", navedeno je na Twitter nalogu kabineta predsjednika.

U novoj vladi su 24 ministra, a odabrali su ih isti političari koji su vladali zemljom u proteklim decenijama i koje mnogi krive za korupciju i loše upravljanje, te krizu u zemlji.

Nova vlada ima težak zadatak, za koji malo njih vjeruje da može biti savladan, uključujući sprovođenje preko potrebnih reformi.

Jedan od prvih ciljeva biće obnova pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom kako bi se obezbijedio paket pomoći i finansijska kontola centralne banke i nadgledanje opštih izbora planiranih za narednu godinu.

Tajkunu Mikatiju iz Tripolija na sjeveru Libana, jednom od najbogatijih ljudi u zemlji, u julu je povjereno da obrazuje novu vladu, iako se on smatra dijelom iste političke klase koja je dovela zemlju do bankrotstva.

Mikati je bio premijer Libana 2005. i od 2011. do 2013. godine. Nije odmah bilo jasno šta je danas dovelo do kompromisa kako bi vlada bila obrazovana.

Tome je prethodio pritisak SAD i Francuske pošto je kriza dostigla kritičnu tačku usled parališućih nestašica goriva i lijekova, zbog čega je pretilo zatvaranje bolnica, pekara i obustavljenje interneta.

Lokalna valuta izgubila je 90 odsto svoje vrijednosti u odnosu na dolar od oktobra 2019. godine, što je dovelo do hiperinflacije i uticalo da više od polovine stanovništva živi u siromaštvu.

Mikatija je za premijera podržala većina libanskih političkih partija uključujući proiranski ekstremistički Hezbolah i drugu veliku šiitsku stranku Amal koju predvodi predsjednik parlamenta Berri.

Novog premijera podržali su i bivši premijeri uključujući sunitu Saada Haririja koji je odustao ranije ove godine od nastojanja da obrazuje vladju jer nije mogao da se dogovori sa predsjednikom Libana Aounom.

U međuvremenu su učestali pozivi međunarodne zajednice da se formira nova vlada, ali finansijske pomoći nije bilo jer se ona uslovljava sprovođenjem reformi kako bi se zaustavila korupcija i loše upravljanje.

federalna.ba/Beta