Lazović za Dnevnik D: Nisam odustao od ideje ujedinjenja ljevice

Nisam se promijenio, socijaldemokrat sam od svojih prvih dana i to sam ostao, kazao je nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović u uvodnom dijelu razgovora za Dnevnik D.

„Jedan sam od osnivača SDP-a 1992. godine u ratu. Bio sam i osnivač Socijaldemokratske unije, ali onda sam doživio nešto što sam mislio da nikad neću. Zbog svoje ideje da objedinimo socijaldemokratiju, da se napravi jedan homogen socijaldemokratski blok od SDP-a DF-a i GS-a, što je i bila kongresna odluka SDP-a, doživio sam da budem izbačen iz SDP-a od sadašnjeg rukovodstva s Nerminom Nikšićem na čelu. I to meni ni danas nije jasno – ako rukovodstvo SDP-a može izbaciti svoje kadrovsko korijenje iz najtežeg perioda za ovu državu, onda s njim nije nešto u redu. I moj odlazak u DF je iz razloga što sam ostao socijaldemokrat i zagovornik sekularne, građanske države BiH koju DF principijelno i dosljedno brani“, kaže Lazović.

Prema njegovim riječima, u tom kontekstu želi svojim iskustvom da pomogne u izgradnji države BiH kao države punih ljudskih prava i sloboda na cijelom njenom prostoru.  Etnički kavezi koji nas 30 godina drže zarobljenim definitivno se moraju poraziti, poručio je on.

Karijera u DF-u

Upitan kako vidi svoju buduću karijeru u DF-u, naglašava da se toj stranci priključio zato što želi politički djelovati, te navodi kako nema nikakvih ambicija u smislu pozicija.

„Želim svojim iskustvom pomoći u izgradnji BiH kao građanske države. Kad kažem građanska, to ne znači unitarna, nego na bazi referendumskog pitanja u kojem će pojedinac biti stožer ustavnog uređenja, ali u kome će ravnopravnost naroda, identiteti – i etnički i vjerski, također biti zaštićeni. Takva država je potrebna Bosancima i Hercegovcima“, smatra Lazović.

Lak plijen nacionalnim strankama

On je podvukao da nije odustao od ideje ujedinjenja ljevice, poručivši da je socijaldemokratija integrativna ideja - ideja koja spaja i vodi dijalogu.

Ako je socijaldemokratija fragmentirana, razbijena na tri-četiri stranke, navodi Lazović, onda ona postaje lak plijen nacionalnim strankama.

„Zato i dalje ostajem zagovornik objedinjavanja, saradnje za prvi krug, socijaldemokratije u jedan jak politički blok koji bi mogao biti prihvatljiv za svakog Bosanca i Hercegovca. Aktivno ću raditi na toj ideji, DF i dalje ima tu ambiciju. To su njihovi stavovi bili i kad smo krenuli u taj proces prije tri-četiri godine. Mislim da je to jedino što odgovara državi BiH“, naglasio je Lazović.

Dodaje da još nije vrijeme da se brzim koracima ide ka tome, ali će vrijeme koje je pred nama dovesti do toga da slične političke partije moraju sarađivati.

„Socijaldemokratija je jedina ideja koja može okupiti sve Bosance i Hercegovce na jedno mjesto. Ovo što se sada radi da se na neki način prave politički blokovi – Bošnjaci, Srbi, Hrvati – to nisu politike koje mogu donijeti boljitak za državu, a pogotovo za građane“, kategoričan je Lazović.

Probosanske stranke

Naglašava da ne koristi naziv 'probosanske stranke'.

„Probosanske stranke su sve – i one koje se zalažu za BiH, i one koje su protiv nje u smislu drugačijeg viđenja ustavnog uređenja. Ja govorim o 'prodržavnim strankama' - one koje žele državu BiH kao državu punih ljudskih prava i sloboda. Ima takvih stranaka i one bi se trebale okupiti, i jednim glasom, pod jednom zastavom, poslati poruke i domaćoj i stranoj javnosti da postoje neke 'crvene linije' ispod kojih se neće ići“, kazao je.

Nikakvi truli kompromisi, naveo je, koji se i sada prave na političkoj sceni od pojedinih stranaka aktuelne vlasti ne mogu dovesti do boljitka.

„Trojka je pokušala stvoriti jednu atmosferu da oni mogu promijeniti Milorada Dodika i Dragana Čovića. Međutim, nisu uspjeli. Onog trenutka kad oni pristanu da učestvuju u razgovorima na principima koji su mimo Ustava BiH ili mimo evropskih principa, onda će ostati vječito u sjeni  i Dodika i Čovića i to se upravo dešava“, ističe Lazović.

Govorio je i o tome koliko smo nezavisni od vanjskih utjecaja i politika, kazavši da je BiH mala, mlada, i krhka država te da ne možemo biti izvan tih tokova koji dopiru do nas iz svijeta.

„I tokom rata smo, kroz mirovne pregovore, bili država koja je zavisila od međunarodne politike. BiH će i u svojoj budućnosti zavisiti od ukupnih geopolitičkih kretanja. Ali uvjeren sam da će BiH nadvladati svoje i unutrašnje i vanjske protivnike. Ali će nam se morati pomoći, prije svega od američke administracije. Postajem optimist da su Amerikanci konačno shvatili da su imali i pogrešne poteze u proteklom periodu i da su se okrenuli principima izgradnje države“, rekao je Lazović.

Srpski svet - srpsko more

Naveo je i da priča o Srpskom svetu nije samo priča već ozbiljan projekt koji može ugroziti BiH.

„Godinama poslije rata, suočavamo se s politikama iz Srbije i Hrvatske koji i dalje pružaju pipke prema BiH. Političkim sredstvima pokušavaju realizovati ratne ciljeve. Dodik je eksponent srbijanske politike koja je naslonjena na SANU 2, projekt koji predviđa potpunu destrukciju BiH. On radi u dogovoru s Aleksandrom Vučićem i Vladimirom Putinom. Ovo što je otišao u Crnu Goru poslije posjete Putinu, pa onda u Beograd, budi sumnju. Trojka ga je trebala pitati – šta je to on odnio Andriji Mandiću na potpis. Možda pokušavaju preko Crne Gore napraviti 'srpski prolaz' prema Jadranu“, objašnjava Lazović.

Domaći politički akteri su uljuljkani

Ocijenio je i da su 'domaći politički akteri uljuljkani, u jednoj atmosferi da će neko drugi za nas odraditi posao'.

„Moje iskustvo govori da američka administracija voli jasne stavove, jake blokove koji će stati iza određene ideje, i onda ćemo i imati podršku. U ovoj situaciji tih jakih, prodržavnih blokova nema. I to zabrinjava, a protivnici BiH zbijaju redove. Čitam između redova da Trojka razgovara i oko Ustavnog suda i oko izbornog zakona na način da se smanje ingerencije Ustavnog suda koje bi se oslonile i zadržale samo na državnom nivou. Ako pristanu na to – onda rade protiv države BiH“, kazao je.

I nakon Komšića - Komšić?

Odgovorio je i na pitanje treba li u Predsjedništvu BiH i nakon Komšića – Komšić.

„Članovi Predsjedništva treba da vode integrativnu politiku i prema državi i prema društvu. Ovaj način izbora Predsjedništva više dezintegriše državu BiH nego što je spaja. Većina članova više vode računa o entitetima i etničkim skupinama nego o državi. BiH treba izborni zakon koji će dovesti svakog člana Predsjedništva u odgovornu ulogu prema državi i svakom glasaču. Priželjkujem da se promijeni Ustav na način potpune implementacije presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura. Nije Komšić izbor građana zato što im se on sviđa nego što podržavaju njegovu politiku koja ide u korist države. Čović je sa svojim stavovima problem hrvatskog naroda. Ako HNS ne promijeni svoju politiku, bilo koji kandidat koji dođe iz HNS-a bit će poražen“, zaključio je Lazović.

federalna.ba

Dnevnik D Miro Lazović
Vuk Drašković Dnevnik D
0 18.04.2024 21:08
Pero Previšić Dnevnik D
0 11.04.2024 21:04
Bakir Izetbegović Dnevnik D
0 04.04.2024 21:13
Dnevnik D Bakir Izetbegović
0 04.04.2024 20:54