Kulturni identitet Roma ugrožen, žele sačuvati svoj jezik i svoj narod

Romi su decenijama u nepovoljnom položaju, a uslovi u kojima mnogi od njih žive nisu dostojni čovjeka. Diskriminacija je sveprisutna, a romski  kulturni identitet  polako se gubi. Mogu li ga sačuvati, pitanje je na koje smo tražili odgovore u susret obilježavanju Svjetskog dana Roma. 

Dok se za većinu ljudi podrazumijeva, za Rome u romskoj zajednici Kiseljak su, zbog siromaštva, struja, voda i adekvatan krov nad glavom iz mjeseca u mjesec upitni. Udaljeni tek petnaest kilometara od Tuzle, žive potpuno drugačijim životom - životom zbog kojeg se kao društvo trebamo postidjeti.

"Struja, voda, neko ne može ni platit. Nema od čega. Većina odavde idu prositi da bi mogli platit struju, vodu, komunalije", priča mještanin Himzo Tahirović. 

Uprkos svemu, Romi iz ove zajednice svoju djecu redovno šalju u školske klupe. Na polju obrazovanja se, pričaju nam, uz podršku romskih udruženja dosta radilo. Iako su trebale godine da se stvore uslovi, ali i razvije svijest u siromašnim predjelima, obrazovanje je danas prioritet.

"Mnogo više djece se školuje, dok u prošlom vremenu nije bilo mnogo zainteresovanih, a nije bilo ni mogućnosti da se djeca školuju. Unazad deset godina je došlo do velikog poboljšanja", naglašava Zula Džafić, mještanka Kiseljaka.

Tako u osnovnim školama na području Tuzlanskog kantona ima oko šest stotina romskih učenika, u srednjim oko 70, a fakultet pohađa osam studentica. Sedamnaestogodišnji Antonio primjer je truda, rada i želje za boljim životom.

"Moji roditelji baš i nisu bili u mogućnosti da se školuju, pa mi je to jako važno kako bih mogao u daljem toku svog života da nađem posao, da se osamostalim i da imam svoj život", kaže nam.

Veliki pomaci su primjetni i na polju zdravstva. Svi Romi s ovog područja danas imaju zdravstveno osiguranje. Ono za šta se sada bore jeste poboljšanje uslova stanovanja i očuvanja kulturnog identiteta, koji im je najbolnija rana. Posebno kada je u pitanju romski jezik.

"Stalno ćemo ponavljati i tražiti dok od struktura vlasti ne dobijemo da se u sistemu izučava romski jezik s elementima nacionalne kulture, jer ne možemo više pričati ni o socijalnim problemima. Došlo je vrijeme, želimo da očuvamo svoj kulturni identitet", poručio je Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Euro Rom Tuzla.

"Sve ove godine, ova stoljeća, učimo većinske jezike na prostorima na kojima živimo. Sluha nema za romski jezik, što znači da nam jezik izumire, a time izumire i romski narod", istakla je Hedina Tahirović Sijerčić, profecorica filoloških nauka.

Inicijativa da se romski jezik uvede u obrazovni sistem je pokrenuta još prije više od tri godine, no na realizaciju se još čeka. Prema iskustvima Roma, na pomake u obrazovanju i zdravstvu su čekali i više od deset godina, stoga ih dugi procesi ne iznenađuju. Odustati neće, objašnjavaju nam, jer sve dok znaju da se bore, znaju i da žive.

federalna.ba