Kultura, umjetnost, 30.09.2023.

-Retrospektivna izložba “Vrijeme i uspjesi Prve književne komune Mostar 1970. – 1992.” autorice Ranke Mutevelić otvorena je u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru.

Izložba ostaje otvorena do 29. septembra 2023. godine, a zatim će biti prenesena u Sarajevo, Travnik i Trebinje.

Prva književna komuna Mostar osnovana je 12. rujna 1970. godine a na osnivačkoj skupštini za predsjednika je izabran Avdo Humo, za potpredsjednike Mak Dizdar, Nika Miličević i Čedo Kisić te Skender Kulenović za predsjednika Izdavačkog savjeta. Za glavnog urednika i upravitelja izabran je Ihsan Ico Mutevelić.

Ova izdavačka kuća, poznata po svojim bibliografskim izdanjima visoke estetske razine dobitnica je brojnih nagrada.

Za izložbu je urađen katalog, plakat i četiri razglednice s reprodukcijama slikara Dževada Hoze, Mersada Berbera i Dobrivoja Bobe Samardžića, autora likovnih obogaćenja Komuninih knjiga.

-U Sarajevu je u 74. godini preminuo Aleksandar Saša Bukvić, čuveni likovni umjetnik i pokretač grupe Zvono.

Saša Bukvić rođen je 1949. godine u Šapcu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao na Odsjeku za vajarstvo.

Tokom studija 1979. godine u sarajevskom caffeu Zvono sa Slobodanom Dragašem i Jovicom Maričićem, studijskim kolegama, počeo je organizovati likovne i druge umjetničke programe, kako bi omogućio mladim ljudima da predstave vlastitu umjetnost.

Tri godine kasnije, u aprilu 1982. godine sa Sejom Čizmićem, Biljanom Gavranović, Sadkom Hadžihasanovićem i Narcisom Kantardžićem, a kojima će se kasnije pridružiti Kemal Hadžić, osnovao je likovnu grupu Zvono čiji se rad smatra pionirskim na planu konceptualne umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Paralelno sa radom u grupi Saša Bukvić razvijao je vlastiti umjetnički izraz te izlagao samostalno i sa grupom na brojnim izložbama u bivšoj Jugoslaviji i van njenih granica. Učesnik je nekih od najznačajnijih međunarodnih simpozija skulpture, a njegovi skulptorski radovi nalaze se u javnom prostoru, poput Plutona s genetskom manom u Zenici, skulpture Miki Mausa u Pančevu i velikih skulptura od terakote u Kikindi.

Uz Jusufa Hadžifejzovića i Radoslava Tadića, Aleksandar Saša Bukvić osnivač je Jugoslovenskih dokumenata, najznačajnije manifestacije posvećene savremenoj vizuelnoj umjetnosti na tlu Jugoslavije. Posljednjih godina vodio je galeriju Zvono i aktivno učestovao u radu CKA Charlama

-U sarajevskoj Vijećnici je održana panel diskusija "Ko je bio Tvrtko I Kotromanić?". Diskusiju je organizovalo Udruženje za modernu historiju, a učestvovali su historičari, mediavelisti Dženan Dautović, Elmedina Duranović, Enes Dedić i Nedim Rabić. Moderator je bio Husnija Kamberović.

U početnom izlaganju Dautović je ponudio pregled historiografije o kralju Tvrtku navodeći da je dugo u historiografiji dominirao pogled na Tvrtka kao "zajedničkog vladara". Ujedno to je bila i glavna tema jedine objavljene monografije o kralju Tvrtku koju je 1925. godine izdao Vladimir Ćorović.

Duranović je u svome konačnom izlaganju navela je Tvrtko jedan od najznačajnijih historijskih ličnosti i da je uspio što vladari prije njega nisu uspjeli, a ni vladari poslije nisu uspjeli da zadrže teritorije koje je on zauzeo. Uspio je da digne Bosnu na jedan novi nivo te podsjeća na riječi profesora Dubravka Lovrenović da je Tvrtkova ratna zvijezda sijala u Dalmaciji.

Rabić je rekao da Tvrtko nema veze sa nacionalnim identitetima koji se danas otimaju za njega, jer se zna kada su nacije nastale i da ne bi kidnapovao Tvrtka i dovodio u moderno doba u kontekst čiji je Tvrtko.

Dedić je rekao da je Tvrtko iskoristio sve što mu se našlo u rukama i vrijeme i prostor da pokaže talent vladara i sublimirao konstatacijom "Ako ste umrli 1391. godine, a 2023. mnogi narodi koji su nastali ili identiteti koji su nastali nakon tog perioda žele da ste dio njihovog korpusa, onda ste uspjeli u životu".

Dautović je zaključio da je Tvrtko bio kralj osvajač koji je skupljao teritorije, bio je ambiciozan jer je skupljao titule i bosanskoj banovskoj dodao titulu kralja Srba koja je bila titula Nemanjića. kaže da je radio sve u korist vlastite dinastije i političkog dijela srednjovjekovnog bosanskog društva koje se prepoznaje kao Dobri Bošnjani. A to se odnosi samo na najmoćnije bosanske plemiće i barone.

"Jedan tipični srednjovjekovni vladar svog vremena nije bio avangarda. Nije imao namjeru da ujedinjuje Slavene i oslobađa ih ropstva nego je imao namjeru da širi svoju domenu, vladanje, kako je najbolje nazvati srednjovjekovnu političku tvorevinu", kazao je Dautović navodeći da tri priče danas svojataju kralja i da ga svako ima pravo smatrati svojim, izučavati, proučavati, ali da ga ne treba smještati u naše okvire jer mi živimo u užim okvirima u odnosu na Tvrtka. Zaključio je da ostavštinu kralja Tvrtka ne treba svoditi na nivou naših nacionalnih podjela.

( Dunja Jelovac )