Kultura, umjetnost, 25.02.2021.
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog države Bangladeša proglasila 21. februar Međunarodnim danom maternjega jezika,kao sjećanje na studente koji su tog datuma 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestvovali zato što njihov maternji jezik nije proglašen zvaničnim. Ovaj datum u kalendaru međunarodnih praznika postaje prihvaćen od 2000. godine. U Bosni i Hercegovini 21. februar je prvi put obilježen 2011. Godine
-Mostarski teatar mladih u srijedu, 24. februara proslavio je 47. rođendan na Memorijalnoj sceni 2532 premijernom izvedbom ipredstave nastalu po poemi Thomasa Stearnsa Eliota "Pusta zemlja".
Iz Mostarskog teatra mladih ističu kako je to teatar koji u kontinuitetu djeluje sve ove godine i koji kontinuirano razvija kreativne sposobnosti mladih ljudi učeći ih da kroz dramsku umjetnost odrastaju u bolje ljude.
"To je teatar koji je svojim radom konstantno pomicao granice slobode, kako one umjetničke, tako i društvene. Imalo je to brojne posljedice, ali je teatar opstajao", rečeno je iz ove pozorišne kuće.
Dodali su kako Mostarski teatar mladih nije teatar u kojem se radi. U Mostarskom teatru mladih se živi.
- Predstavu "Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo" nastalu u saradnji Pakovića i Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, a najavljena je kao prva pozorišna predstava u Srbiji koja ističe važno pitanje za društvo u Srbiji danas – priznanje genocida u Srebrenici, mogli smo gledati 09. i 21. februara putem youtube kanala.
- „Helsinški odbor za ljudska prava, u saradnji sa rediteljem Zlatkom Pakovićem, nastoji da kroz umetničku intervenciju razotkrije ideološke, psihološke i lukrativne mehanizme koji su zločin genocida najpre omogućili a potom poricali“, naveli su organizator
- Predstava "Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo" autora i reditelja Zlatka Pakovića premijerno je igrana prošle godine u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) uz poštovanje epidemioloških mera i diskretno prisustvo policije.
Moja Džedda, moja Arabija
Knjiga putopisa, pisama, dnevničkih bilješki Moja Džedda, moja Arabija jedna je od najcjelovitijih i najautentičnijih priča o savremenome saudijskom društvu - njegovu tradicionalnom i ovovremenom odnosu naprema kulturoloških konteksta u kojima mi danas živimo, napisao je medju ostalim književnik Hadžem Hajdarević
Uredjuje i vodi Dunja Jelovac