Kultura, umjetnost, 23.09.2021.

-Dani Nedžada Ibrišmovića

-Izložbu, koja je otvorena Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona u Tuzli, čine Ibrišimovićevi crteži, skulpture, knjige u raznim izdanjima, te video instalacija njegovih pripovijedanja i govora, a otvorio ju je Oro Ibrišimović, sin ovog bh. umjetnika.

“Manifestacija primarno ima veliki značaj za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa na kraju i za našu porodicu”, istakao je Oro Ibrišimović, koji je zahvalio svim institucijama što su podržale ovaj i predstojeća dva događaja.

Na otvaranju izložbe, koja će biti postavljena do 26. septembra, govorili su Mirela Ibrahimović Mehanović, direktorica JU BKC TK, Gradimir Gojer, reditelj, publicista i Ibrišimovićev savremenik i Suvad Butković sekretar organa uprave Grada Živinice, koji je jedan od pokrovitelja manifestacije.

U okviru manifestacije će biti organizirana i panel diskusija o liku i djelu Nedžada Ibrišimovića, o kome će najvećim dijelom govoriti njegovi savremenici, a događaj će uz prisustvo akademske, književne i umjetničke zajednice biti održan u tuzlanskom BKC-u 22. septembra, najavljeno je iz JU BKC TK.

Centralni događaj i  kruna manifestacije je predstava “Kuća bez vrata”, nastala po motivima Ibrišimovićevih književnih djela, a koja će premijerno biti izvedena 24. septembra u BKC-u TK.

Dramaturgiju i režiju predstave potpisuje Gradimir Gojer, a mladu glumačku postavu u predstavi, na kojoj se vrijedno radi skoro mjesec dana, čine Damir Mahmutović, Faruk Uščuplić, Alisa Brkić, Damir Altumbabić i Samina Mujkanović.

Nedžad Ibrišimović rođen je 20. oktobra 1940. godine u Sarajevu. Pohađao je srednju školu za primijenjene umjetnosti, odsjek vajarstvo, a diplomirao je na studiju filozofije u Sarajevu. Bio je pripovjedač, romansijer, dramski pisac, pjesnik, esejista, publicista i vajar. Prevođen je na turski, engleski, češki, albanski, španski, arapski, francuski, njemački i italijanski jezik. Bio je urednik u listovima “Naši dani” i “Oslobođenje”.

Autor je više od 20 štampanih izdanja i radio drama, a od 1982. do 2000. imao je deset samostalnih izložbi. Nakon izlaska iz štampe remek djela “Vječnik” (2005.), koji je obilježio njegovu književnu karijeru, Društvo pisaca BiH ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu.

Bio je predsjednik Udruženja pisaca BiH, član Udruženja likovnih umjetnika BiH, dobitnik brojnih nagrada i priznanja.

Umro je 15. septembra 2011. godine u Sarajevu u 71. godini.

-kandidat za nagradu Oscar za najbolji strani film, koji donosi priču o posljednjim danima u UN-ovoj zaštićenoj enklavi Srebrenica i genocidu u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka‘Quo Vadis, Aida?’

Igrani film Quo vadis, Aida? bosanskohercegovačke scenaristice i rediteljice Jasmile Žbanić, u produkciji Deblokade iz Sarajeva, donosi priču o genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine, a glavni lik, Aida, radi kao prevoditeljica u Srebrenici, “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih narod

Mislimo da je ovo film koji nije napravljen samo za ovaj trenutak i da će biti gledan, ako ne odmah sada, onda sigurno u narednim godinama. 

-Oskarovac Danis Tanović u okviru projekta “Sarajevo grad filma za globalne ekrane”, u Sarajevu je 3. maja počeo snimanje svog novog filma naziva „Deset u pola“. Film se događa u pandemijom pogođenom Sarajevu i prati dvojicu sarajevskih ćevabdžija, prijatelja i antipoda, koji se sukobljavaju u vezi s kvalitetom ćevapa u njihovim radnjama, zapravo preispitujući životne odluke i prihvatajući neminovne promjene.

– Sve se u Sarajevu može ismijavati i biti tema viceva, osim jedne stvari – kaže Tanović.

Tanović u ovom filmu ponovo sarađuje s Brankom Đurićem Đurom i Izudinom Bajrovićem, nakon filmova “Ničija zemlja” i “Smrt u Sarajevu”, a uz Đurića i Bajrovića u glavnim ulogama su i mladi glumci s Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu Kerim Čutuna i Helena Vuković.

Film Danisa Tanovića produciraju “Obala Art Centar”, Sarajevo Film Festival i Turska državna radio-televizija (TRT) u okviru zajedničkog projekta “Sarajevo grad filma za globalne ekrane”(SCF GS)

-Danski filmu “Another Round”  ili „Još jedna runda“ redatelja Thomasa Vinterberga dobitnik je ovogodišnjeg Oscara u kategoriji za najbolji film na stranom jeziku.

Mads Mikkelsen glumi školskog profesora koji sa svoja tri prijatelja odluči testirati utjecaj alkohola na njihove živote. Isprva, pod utjecajem alkohola, oni su poletni i energični, ali kako odlučuju piti sve više i više tako se njihovi životi raspadaju. I dok se njih trojica zaustave na vrijeme, Mads Mikkelsen nastavlja piti sve dok ga supruga ne odluči napustiti.

Danski film krajem je prošle godine bio i veliki pobjednik dodjele nagrada Evropske filmske akademije.

-U Gradskog galeriji u Bihaću otvorena je „Apokalipsa“, izložba bosanskohercegovačkog umjetnika i akademika Džeke Hodžića. Riječ je o tri granadiozna triptiha s popratnim skicama i crtežima.

Stradanje čovjeka i njegovih dobara zauzima centralno mjesto u tri grandiozna triptiha Hodžićeve Apokalipse. Prvi rad inspirisan je ratom u Bosni, drugi predstavlja planetarno uništenje, a treći kraj svijeta. Hodžić ukazuje na to da se zlo u svijetu nije promijenilo od postanka čovjeka.

„Mentalni sklop čovjeka se od nastanka ljudskih zajednica do današnjih dana nije promijenio, ostao je isti, samo su se mijenjali kostimi, oruđa i oružja“, govori Hodžić.

Mi živimo apokalipsu - dodaje autor, a kroz svoje radove kaže i da opominje i na to da zlo čini upravo čovjek čovjeku. Osim tri triptiha, izložene su i interesantne i intrigantne skice i crteži: „Ja sam ovdje uzeo upotrebne predmete ljudi. Nekad je neko nosio te cipele, nekad je neko nosio te naočale, nekad je neko to želio, nije htio da bude u bdoljikavoj žici“.

Hodžić je istaknuti bh. umjetnik i akademski slikar koji je dobitnik 11 nagrada za svoj umjetnički rad. Do sada je imao 80 samostalnih izložbi. Bišćani su, kažu, počašćeni njegovim dolaskom.

„To je vrlo značajno umjetnočko djelo ne samo za njega nego za povijest umjetnosti BiH. Na jedan način je sublimirao sve ono kroz šta je Bosna kroz vijekove prolazila“, objašnjava Nermin Delić, direktor Gradske galerije Bihać.

Grandiozna djela Džeke Hodžića bihaćka publika imat će priliku pogledati u naredne tri sedmice.

-JU Bosanski kulturni centar TK Tuzla u oktobru/listopadu 2021. godine 11. put organizuje svoju najvažniju i najdugovječniju manifestaciju XI Međunarodni bijenalni festival umjetnosti minijature, brend BKC TK-a i manifestaciju po kojoj je ova ustanova kulture prepoznata van granica Bosne i Hercegovine. Nakon zaokružene dvije decenije organizovanja Bijenala umjetnosti minijature Bosne i Hercegovine i organizovanih deset bijenalnih izložbi koje su već odavno brojem inostranih autora izašle izvan granica naše države, specifična likovna manifestacija je u svom 11. izdanju i zvanično dobila međunarodni karakter.

U junu/lipnju je objavljen Javni poziv za umjetnike koji su zainteresovani za učešće na ovom festivalu umjetnosti minijature, a radovi se mogu dostaviti do 1. oktobra/listopada 2021. godine.

 -Samostalna izložba umjetnice Selme Selman u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine produžena je do 10. Septembra

Samostalna izložba Selme Selman provodi se u okviru projekta "Promocija raznolikosti i inkluzije kroz promociju umjetničkog i aktivističkog opusa članova romske zajednice", koji podržavaju Evropska unija i Vijeće Evrope kroz svoj zajednički program "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019 - 2022". U segmentima produkcije izložbe sudjeluju različiti partneri i mnogi prijatelji u suradnji sa Udruženjem AKCIJA te Udruženjem SONEMUS. Samostalnu izložbu Selme Selman podržale su UN agencije u Bosni i Hercegovini, sa UNESCO, UNDP u BiH i Švedska, UNHCR kao i IOM, te Fond otvoreno društvo BIH, Univerzitet u Sarajevu, Ministarstvo za sport i kulturu Kantona Sarajevo, Trust for Mutual Understanding kao i drugi saradnici, institucije i organizacije.

-U okviru umjetničke instalacije “Prva Ženska Linija”, autorice Smirne Kulenović, u nekadašnjim rovovima na Zlatištu 100 učesnica ovog umjetničkog događaja posadilo je 1.000 sadnica nevena

Ova instalacija je dio šireg umjetničkog projekta “Naša Porodična Bašta 2”, koju je Smirna Kulenović inicirala kao doprinos kulturi sjećanja. Tako je sada ova lokacija na padinama Trebevića dostupna i otvorena za javnost kao prvi “organski, živi spomenik”.

Kako je za Oslobođenje kazala Kulenović, “Naša Porodična Bašta 2: Prva Ženska Linija” je monumentalni umjetnički projekat koji se sastoji od javne umjetničke instalacije i participativnog performansa.

Festival kulture "Slovo Gorčina" ove godine obilježava pedeset godina postojanja. Tim povodom će se od 30. jula do 1. augusta u Stocu održati brojne kulturne, umjetničke i književne manifestacije.

30. jula u 20:00, na tradicionalno najvažnijoj lokaciji za Slovo Gorčina - nekropoli stećaka Radimlja, na kojoj je ova manifestacija davne 1971. godine i započela. U okviru ceremonije otvaranja biće održana i svečana akademija, te proglašenje dobitnika nagrade "Mak Dizdar" za najbolju neobjavljenu zbirku poezije u 2021. godini. Posjetioci će nakon toga uživati u poetsko-plesnom performansu "E da ednom prestanu gorčine...", zasnovan na Makovim stihovima u režiji sarajevske režiserke Sabrine Begović - Ćorić. Prvu noć festivala u Makovoj hiži će nastupiti Kir, beogradski elektro - akustični muzičar, uz video projekcije Blagočestivog Boba.

Za razliku od prethodnih godina, festival ove godine donosi i filmsko platno te će se prikazati dokumentarni film "Indexi" autorskog dvojca Zorana Kubure i Bojana Hadžiabića u produkciji BHRT-a, 

Semezdin Mehmedinović moderirati program "Buybook predstavlja.

-Nakon što je prošle godine zbog pandemije koronavirusa Balet Fest održan online, 17. septembra ova kulturna manifestacija djelimično se vraća na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo. Publika će u baletnim predstavama uživati do 28. septembra. 

Tako i ovogodišnje, 12. izdanje Balet Festa protječe u znaku pandemije, čemu je prilagođen i program.

Tri predstave će biti održaneonline, a dvije nasceni Narodnog pozorišta Sarajevo.

U Narodnom pozorištu Sarajevo u toku su probe za premijeru dramske predstave 'Protekcija' autora Branislava Nušića, u režiji Kokana Mladenovića.

-Muzej grada Zenica narednih će mjesec dana biti domaćin video izložbe historijskih ilustracija „Pitoreskni srednji vijek“, sarajevskih autora i braće Edina i Emira Durmiševića, koja je večeras otvorena u prostoru tog muzeja.

Kako je istakao direktor zeničkog muzeja Adnadin Jašarević, izložba je upriličena u okviru programa Evropskog kulturnog naslijeđa i Tragovima bosanskog kraljevstva. Autori su, napominje, poznati „kao vrsni crtači i ilustratori“.

Emir Durmišević, kao jedan od autora koji je prisustvovao otvaranju izložbe, istakao je kako su historijske ilustracije, koje su večeras predstavili zeničkim ljubiteljima umjetnosti, rađene za „nekoliko kapitalnih djela, koja su nastala unazad pet godina

-Uoči koncerta nacionalnih organizacija kulture pod nazivom "Suzvučja/Sazvučja", koji će se održati u petak, 17. rujna, s početkom u 18 sati na platou ispred Hrvatskog doma "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru, održana je konferencija za novinare s koje je poslana poruka da je sutrašnji koncert dokaz da su različitosti bogatstvo našeg društva, a ne prokletstvo.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" Sanjin Kordić pojasnio je kako je spomenuti koncert jedan je od projekata Međukulturnog vijeća BiH, koje je osnovano na temelju sporazuma o suradnji četiri temeljne organizacije kulture naroda BiH, i to BZK "Preporod", HKD "Napredak", SPKD "Prosvjeta" i JKPHD "La Benevolencija".

IN MEMORIAM Sanja Burić 1973-2021.

 Bila je redovna profesorica na predmetu Pokret na ASU a od 2018-2020. godine i prorektorica za umjetnost na Univerzitetu u Sarajevu.

-Televizijski voditelj i kompozitor Minja Subota preminuo je u 83. godini, objavila je agencija Tanjug.

Beogradski mediji pišu da je Subota umro nakon teške bolesti s kojom se duže vreme borio.

Minja Subota bio je autor brojnih televizijskih emisija, među kojima je najpoznatija bila Muzički tobogan, koja je emitirana punih 18 godina. Ta serija obarala je rekorde gledanosti i bila vrlo popularna u tadašnjem televizijskom programu.

Napisao je i knjige Kako smo zabavljali Tita i Muzičke priče iz naše bolje prošlosti.

Zbog predanog rada s djecom, podsjeća Oslobođenje, dobitnik je brojnih nagrada, a njegove pjesme  za djecu su sastavni dio muzičkog obrazovanja učenika mlađeg školskog uzrasta.

Osim aktivnosti u muzičkim udruženjima, osnovao je brojne festivale pjesama za djecu u bivšoj Jugoslaviji, a bavio se i dobrotvornim radom.

Minja Subota rođen je u Sarajevu 8. oktobra 1938. godine.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu, gdje je pohađao nižu i srednju muzičku školu, a na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu stekao je diplomu inženjera elektrotehnike.

Kao kompozitor potpisao je brojne hitove popularne zabavne glazbe i šansone, a kao vokalni solist snimio desetke ploča u bivšoj Jugoslaviji i nekadašnjem Sovjetskom savezu.

Njegove su kompozicije izvođene i nagrađene na mnogim festivalima od Beogradskog proleća, Melodija Jadrana do zagrebačkog Festivala zabavne glazbe.

( Dunja Jelovac)