Kultura, umjetnost, 21.04.2022.
Centar za balkanološka ispitivanja je jedno od prvih istraživačkih tijela osnovanih unutar Naučnog društva Bosne i Hercegovine (1963), te u okviru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (od 1966). Osnovni zadaci Centra su izučavanje jezika, života i kulture balkanskih naroda. Od osnivanja Centra ova istraživanja su se odnosila na periode od neolita pa do 10. vijeka n.e, te u ograničenom obimu i na osmanistiku, dok se od 2008. godine djelokrug istraživanja proširuje i na novija istorijska razdoblja.
Istraživanja na polju balkanologije u Bosni i Hercegovine imaju historijat dug cijelo stoljeće. U periodu austrougarske uprave Bosnom i Hercegovinom, bilježi se i intenzivan rad na prikupljanju i obradi kulturnih spomenika, prvenstveno u okviru djelovanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu osnovanog 1888. godine. Godine 1904. dr. Karl Patsch, tada već poznati i afirmisani stručnjak klasične arheologije i filologije, u okviru Zemaljskog muzeja osnovao je Balkanološki institut (Institut für Balkanforschung), koji je djelovao sve do 1918. godine. Nakon završetka drugog svjetskog rata i dužeg perioda stagnacije u istraživanju kulturne istorije ovih prostora, ideju o ponovnom oživljavanju balkanoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini, realizira prof. Henrik Barić. Tako je pri Naučnom društvu Bosne i Hercegovine 1954. godine osnovan Balkanološki institut koji je okupljao saradnike više iz oblasti klasične filologije i lingvistike, te etnologije. Zbog kadrovskih i organizacionih teškoća, godine 1962. godine Institut se ukida, a umjesto njega se osniva Centar za balkanološka ispitivanja (1963).
U novoj interdisciplinarnoj koncepciji koja obuhvaća arheologiju, etnologiju, historiju, lingvistiku i antropologiju,a koju je osmislio i realizirao osnivač i dugogodišnji direktor Centra akademik Alojz Benac, ležao je ključ uspijeha ove institucije. Zahvaljujući izuzetnom naučnom i organizatorskom umijeću akademika Benca, te svestranom zalaganju saradnika i članova Centra, ova institucija je postala mjesto okupljanja i djelovanja naučnika sa cijelog Balkana te šireg evropskog prostora. Zahvaljujući naučnim dostignućima te širokom i svestranom publicističkom djelovanju, Centar za balkanološka ispitivanja je dospio u sam vrh evropskih i svjetskih naučnih tokova. U preko četrdeset godina Centar je strateški osmislio i realizirao veliki broj terenskih istraživanja, znanstvenih skupova, savjetovanja te rezultate publicirao kroz svoja izdanja. Kao redovni časopis Centra za balkanološka ispitivanja, još od njegovog osnivanja izlazi Godišnjak. U dosadašnjih 40 brojeva Godišnjaka Centra za balkanološka ispitivanja, te kroz edicije ANUBiH - Djela i Posebna izdanja, radovima najeminentnijih stručnjaka nastojala se rasvjetliti i približiti prošlost ovih prostora naučnoj i široj javnosti. Jedno od najznačajnijih rezultata rada članova i saradnika Centra i vrhunac njegove izdavačke djelatnosti je monumentalno djelo " Prahistorija jugoslavenskih zemalja" čijih pet tomova publiciranih u periodu između 1979. i 1987. godine, pružaju dosta cjelovit pregled kulturnog razvoja centralnog i zapadnog Balkana u vremenu od paleolita do željeznog doba.
Smrću niza istaknutih arheologa i drugih naučnih radnika, a istovremeno usljed ratnih dešavanja tokom devedesetih godina došlo je do stagnacije u radu Centra. Ipak zahvaljujući razumijevanju i naporima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ova institucija se uspjela održati. I pored svih finansijskih i kadrovsko-organizacionih teškoća sa kojima se posljednjih godina susreće, Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiH i dalje nastoji i uspjeva realizirati neke od svojih redovnih aktivnosti. Posebno povoljna okolnost bilo je djelovanje iskusnih naučnih radnika dr. Paškvalina i dr. Marića i njihovo učešće u Redakciji Godišnjaka, kao i proširivanje članstva Centra posljednjih godina. Naročito treba spomenuti zasluge glavnog i odgovornog urednika Godišnjaka prof. dr. Blagoja Govedarice u pribavljanju finansijske podrške i saradnje sa međunarodnim institucijama i saradnicima iz inozemstva.
( Dunja Jelovac )