Kultura, umjetnost, 20.01.2022.

U utorak, 18. januara 2022. godine, u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Univerziteta u Sarajevu promoviran je fonetski tom Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa (BLA) autora Senahida HalilovićaMehmeda KardašaAmele Ljevo-Ovčina i Emire Mešanović-Meša. Riječ je o knjizi koja je plod petogodišnjeg napora više od trideset saradnika Slavističkog komiteta. Rad na projektuotpočeo je 2016. godine, a tehničku pomoć u realizaciji projekta pružili su ANUBiH i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu. Izdavači Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa I: Fonetika su Slavistički komitet (Sarajevo), Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (Mostar).

 

Pozdravnim obraćanjem promociju je otvorio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, te naglasio: „Zasigurno da možemo biti ponosni na ovako veliki i zahtjevni naučni poduhvat koji je plod petogodišnjeg napora i rada više od 30 saradnika Slavističkog komiteta. Ovaj Atlas ne samo da je važan za našu i međunarodnu slavistiku nego je i od općeg interesa za cjelokupnu društvenu zajednicu jer po prvi put mi na polju lingvistike imamo kompletan pregled fonetskih osobenosti bosanskohercegovačkih govora“.

 

Gospodin Jasmin Branković, pomoćnik ministrice za nauku i tehnologiju, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, naveo je da je riječ o kapitalnom istraživačkom izdavačkom projektu koji je trajao više decenija i koji je od ključnog značaja kako za lingvistiku naše zemlje tako i za Bosni i Hercegovinu u kojoj nažalost nema baš previše djela ovakvog tipa.

 

Profesor Senahid Halilović član je tima koji je priveo kraju rad na prvom tomu "Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa I: Fonetika". On je ovom prilikom naveo da je riječ o djelu koje su stvarala pokoljenja, u čijoj izradi je sudjelovalo više od 60 saradnika, koji su 70- tih i 80 -tih godina prikupljali građu.

"A onda smo od 2016. godine do prošle godine, nas više od 30 prionuli uz tu građu i sačinili prvo djelo te vrste u Bosni i Hercegovini i širem okruženju. U ovom prvom temeljnom tomu predočili smo najvažnije fonetske pojave u bosanskohercegovačkim govorima, pokazali svu šarolikost i kompleksnost bosanskohercegovačkog dijalekatskog pejzaža, prije nasilnih migracija od '92 do '95. godine", istakao je profesor Halilović. Naglasio je da je ovo djelo važno, ne samo za historiju jezika i dijalektologiju, slavistiku i lingvistiku uopće, nego i za državu Bosnu i Hercegovinu. "U njemu smo pokazali, uza sve ono što je važno za jezičku nauku, i nešto što je jedinstveno u Evropi. Naš dijalekatski pejzaž izvanredno je kompleksan i šarolik zahvaljujući u Evropi jedinstvenoj ispremiješanosti stanovništva", naveo je profesor Halilović..

 

Profesor Josip Baotić izrazio je zadovoljstvo što je dočekao kraj projekta u kojem učestvuje od njegovih početaka, a čiju realizaciju nažalost nisu dočekali neki od njegovih pokretača.

"Njegovu realizaciju nisu dočekali, između ostalih, akademici prof. dr. Jovan Vuković, dr. Asim Peco, dr. Dalibor Brozović koji su zasnovali projekat te sudjelovali u njegovoj realizaciji", kazao je profesor Baotić.

 

Atlas su promovirali prof. dr. Jožica Škofic (Institut za slovenski jezik Frana Ramovša, Slovenija), prof. dr. Gleb Petrovič Pilipenko (Institut slavjanovedenija RAN, Rusija), prof. dr. Helena Grochola-Szczepanek (Instytut Języka Polskiego PAN, Poljska) i prof. dr. Josip Baotić (Univerzitet u Sarajevu).

 

Bosanskohercegovačkom lingvističkom atlasu I: Fonetika obrađuje se građa prikupljena od 1975. do 1986. i od 2016. do 2017. god. u 230 mjesnih govora širom BiH. U stotinu mjesta ispitivan je govor Bošnjaka, u osamdeset govor Srba i u pedeset govor Hrvata. U radu na terenu sudjelovalo je trideset sedam ispitivača. Prva faza sakupljanja građe (1975–1986) odvijala se u okviru makroprojekta “Bosanskohercegovački dijalekatski kompleks – sinhronijska deskripcija i odnos prema savremenom standardnom jeziku” Instituta za jezik u Sarajevu. Ta građa objavljena je i obrađena u pet nastavaka u Bosanskohercegovačkom dijalektološkom zborniku i u drugim publikacijama. Spomenuti projekt prekinut je 1992. god., tako da je izostala planirana sinteza o bosanskohercegovačkim govorima. Rad na terenu nastavljen je 2016. i 2017. god. u okviru projekta BLA a u organizaciji Slavističkog komiteta. Iako je dijalekatsko stanje znatno promijenjeno premještanjem stanovništva i seobama tokom ratnih zbivanja u prvoj polovici 90-ih god. XX st., materijal prikupljen od 1975. do 1986. i onaj koji potječe iz 2016. i 2017. čini cjelinu koja omogućava izradu nacionalnog lingvističkog atlasa.

 

Knjiga ima uvodni i glavni dio te dodatak.

 

U uvodnom dijelu nalaze se osnovne napomene o projektu, spisak 230 ispitivanih govora, abecedni spisak ispitivanih govora, spisak slovnih oznaka ispitivanih govora, spisak ispitivača s brojem upitnika koje su popunili, sistem fonetske transkripcije, abecedni spisak leksema koje su predmet obrade i karte dijalekata i poddijalekata u Bosni i Hercegovini. Sistem fonetske transkripcije za BLA u osnovi je onaj koji je usvojen u Općeslavenskom lingvističkom atlasu (OLA), zastupljen i u Evropskom lingvističkom atlasu (ALE) i Općekarpatskom dijalektološkom atlasu (ODA). U odjeljku “Etimologija” upotrebljava se transkripcija za praslavenski i druge starije jezičke faze koja je u skladu s praksom u OLA i slavističkoj literaturi. Registar leksema obuhvaćenih Upitnikom preveden je na engleski, francuski, njemački i ruski. Karte dijalekata i poddijalekata pripremljene su ne samo na osnovu materijala za BLA nego i na temelju uvida u dijalektološku literaturu. Govori u granicama Bosne i Hercegovine pripadaju četirima dijalektima štokavskog narječja: istočnobosanskom, istočnohercegovačkom, posavskom (ili slavonskom) i zapadnom. Istočnobosanskim i zapadnim dijalektom govore Bošnjaci i Hrvati, u malom broju i Srbi; istočnohercegovačkim govore Bošnjaci, Hrvati i Srbi; posavskim govore samo Hrvati.

 

Glavni dio posvećen je najvažnijim fonetskim pojavama; od ukupno 181 pitanja 63 otpadaju na vokalizam, a 118 na konsonantizam. Sadrži transkribirane zapise iz 230 ispitivanih govora (“Građa”), lingvističku interpretaciju materijala (“Komentar”), morfonološku analizu i etimologiju leksema (“Etimologija”) i karte na kojima građa predstavljena simbolima omogućava praćenje izofona u njihovoj cjelovitosti, utvrđivanje areala pojedinih pojava, preciziranje dijalekatskih granica i sagledavanje horizontalne raslojenosti bosanskohercegovačkih dijalekata, a uza svaku kartu nalaze se tumač znakova (“Legenda”) i podaci o zastupljenosti pojedinih oblika s grafičkim prikazom (“Procenti i dijagrami”). Komentari imaju uglavnom jedinstvenu kompoziciju: komentar građe sadrži četiri manje dionice (učestalost pojedinih oblika; njihova teritorijalna rasprostranjenost; udio u bošnjačkim, hrvatskim i srpskim govorima; upute na izabranu dijalektološku literaturu i poveznice s tri međunarodna lingvistička atlasa u kojima su zastupljeni i pojedini mjesni govori iz BLA), a etimološki komentar dvije (morfemska struktura riječi; upute na reprezentativne etimološke rječnike). Karte je izradio prof. dr. Nusret Drešković, ekspert za GIS sa PMF-a u Sarajevu. Na kartama su slovne oznake ispitivanih govora, jer su informativnije od brojčanih oznaka, uobičajenih u lingvističkim atlasima. Te oznake imaju tri boje (zelena: govori Bošnjaka; plava: govori Hrvata; crvena: govori Srba), kako bi se na kartama istovremeno oslikavale i razlike u govorima s obzirom na etničku pripadnost informatora. Legenda sadrži simbole različitih fonetskih likova riječi predstavljene na karti. Uza svaku kartu nalazi se odjeljak s procentima i dijagramima u boji, kao prilog ukupnom sagledavanju i razumijevanju analizirane pojave.

 

U dodatku su abecedni indeks s više od četiri hiljade različitih oblika koji su dobijeni kao odgovori na 181 pitanje, popis literature na koju se upućuje u tekstu te popis skraćenica, oznaka i grafičkih znakova korištenih u knjizi.

 

Bosanskohercegovački lingvistički atlas prvi je lingvogeografski poduhvat ove vrste ne samo u BiH nego i na području štokavskog narječja i uopće u okviru srednjojužnoslavenskog jezika dijasistema.

 

Slavistički komitet objavio je krajem 2020. elektronsko izdanje prvog toma prvog BLA.

(Način pristupa: https://slavistickikomitet.ba/Bosanskohercegovacki_lingvisticki_atlas.pdf.)

 

 

Bosanskohercegovačkom lingvističkom atlasu I: Fonetika ugledni slavenski dijalektolozi rekli su sljedeće:

 

Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika velik je i ozbiljan rezultat važnih dijalektoloških istraživanja provedenih sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća i u najnovije doba. Sada je dijalekatna situacija izmijenjena, ali je građa pouzdano zabilježena, pa, prema tomu, dragocjena. Dragocjenost je u tom što je rad okupio vrsne istraživače i donio rezultat izvanredne vrijednosti. Ostvarenje je vrhunski rezultat bosanskohercegovačke i srodnih filologija. On je golem, ozbiljan i dobrodošao, u svakom segmentu vrhunski.”

akademik Josip Lisac (Sveučilište u Zadru, Hrvatska)

 

Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika primjer je preciznog rada iz oblasti lingvističke geografije zahvaljujući stručnosti izvrsnog tima lingvista na čelu sa voditeljem projekta Senahidom Halilovićem. Prvi tom, posvećen fonetici, je svestrano i kompleksno istraživanje fonetskih pojava koje se javljaju u dijalektima Bosne i Hercegovine krajem 20. i početkom 21. vijeka. Različitosti u tradicionalnim dijalektima brzo nestaju zbog, između ostalog, povećane društvene mobilnosti, stoga atlas predstavlja važno svjedočanstvo jezičkog i kulturnog naslijeđa dijalekata na prostoru Bosne i Hercegovine. Bosanskohercegovački lingvistički atlas sadrži dubinsku analizu predstavljenih oblika riječi i fonetskih pojava primjenom sintetičkog pristupa, osim toga, jezički podaci prikazani su na pažljivo i čitko izrađenim jezičkim kartama. Važna prednost rada je njegova općedostupnost, jer će, osim u štampanom izdanju, Atlas biti dostupan i u elektronskoj verziji. Dragocjeni jezički materijali sadržani u Atlasu i metapodaci mogu poslužiti za poredbene analize na širem općeslavenskom planu.”

prof. dr. Helena Grochola-Szczepanek (Instytut Języka Polskiego PAN, Poljska)

 

Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika (BLA) originalno je naučno djelo saradnikâ Slavističkog komiteta u BiH na čelu sa prof. dr. Senahidom Halilovićem. Monografija ispunjava prazninu u geolingvističkom istraživanju srednjojužnoslavenskog idioma. Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika (BLA) izuzetno je vrijedan doprinos južnoslavenskoj, slavenskoj i evropskoj dijalektologiji i geolingvistici, kao i indoevropeistici jer na jednom mjestu donosi bogat dijalekatski materijal koji do sada nije bio ni metodološki prikazan ni lingvistički analiziran.”

prof. dr. Jožica Škofic (Institut za slovenski jezik Frana Ramovša, Slovenija)

 

Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika – temeljita je publikacija koju je svjetska slavistika dugo čekala. (...) Recenzirana publikacija predstavlja vrijednost za svjetsku nauku (...)”

др. Глеб Петрович Пилипенко (Институт славяноведения РAН, Rusija)

 

Promociju knjige moderirala je doc. dr. Elma Durmišević-Cernica.

 

( Dunja Jelovac )

 

Kultura, umjetnost
Kultura, umjetnost
0 19.05.2022 12:48
Kultura, umjetnost
0 28.04.2022 16:04
Kultura, umjetnost
0 21.04.2022 15:17
Kultura, umjetnost Portugal Ines de Castro kraljica
0 21.04.2022 14:34
Kultura, umjetnost Federalni radio
0 15.04.2022 20:53