Kultura, umjetnost, 04.02.2021.
- Ovogodišnja dodjela nagrada Oscar zakazana je za 25. april, a u utrci je nekoliko sjajnih ostvarenja. Sve su glasnije rasprave među filmskim kritičarima, ali i potpunim laicima – postavlja se pitanje da li Jasmila Žbanić ima realnu šansu da osvoji nominaciju, a zatim i prestižnu nagradu.
Magazin Variety već piše kako je “Quo Vadis, Aida?” jedan od favorita za osvajanje ove prestižne nagrade, Oscara.
- Diana Budisavljević – rame uz rame sa Šindlerom
.
Dnevnik Diane Budisavljević, dugometražni igrani prvijenac redateljice Dane Budisavljević. Priča je to o zaboravljenoj heroini iz Drugog svjetskog rata, ne onoj koja je bacala bombe i nosila pištolj, već onoj koja je kao pripadnica građanskog sloja pokrenula akciju u kojoj je iz logora spašeno više od deset tisuća djece.
- Film Predraga Antonijevića "Dara iz Jasenovca", srpski kandidat za američke filmske nagrade Oscar i Zlatni globus, trenutno nije moguće ocjenjivati na poznatoj filmskoj platformi IMDb, a razlog je navodno to što je film izazvao veliko nadmetanje Srba i Hrvata u davanju najviših i najnižih ocjena. Iako je malo ljudi ovaj film vidjelo, izazvao je, naime, mnoge rasprave.
Snimljen za englesko govorno područje film gledateljima obećava da će vidjeti strahote rata kroz oči djevojčice, koju igra dvanaestogodišnja djevojčica Biljana Čekić iz Bosne I Hercegovine .
Na film se obrušio Jay Weissberg, jedan od glavnih kritičara utjecajnog filmskog magazina Variety koji je napisao među ostalim: "Nismo li već odavno trebali razgovarati o tome zašto ima toliko filmova o holokaustu. Jedni pripadaju kategoriji - da se ne zaboravi! - no mnogi drugi postoje samo zato što su njihovi tvorci shvatili da se holokaust dobro prodaje.
- Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom.
Bosna i Hercegovina, kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazi naučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo raznošenjem spomenika kulture iz naših krajeva. To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu.
Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine.
- Aleksa Šantić je bio bosanskohercegovački pjesnik i jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u BiH. Rodio se 27. maja 1868., a umro je 2. februara 1924. godine.
Najveći dio svog života je proveo u rodnom Mostaru. Nakon što mu je otac umro, staranje je preuzeo strogi stric. Imao je dva brata, Peru i Jakova, te sestru Radojku koja se udala za njegovog prijatelja Svetozara Ćorovića. Živio je u trgovačkoj porodici u kojoj nisu imali razumijevanja za njegov talenat. Poslije završetka trgovačke škole u Trstu i Ljubljani vratio se u rodni Mostar.
Bio je i jedan od osnivača kulturnog lista "Zora" kao i predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle" u Mostaru. Tu se upoznao i družio sa poznatim pjesnicima tog doba: Svetozarom Ćorovićem, Jovanom Dučićem, Osmanom Đikićem i drugima.
U njegovom pjesničkom stasavanju najviše udjela su imali pjesnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović-Zmaj, a od stranih pjesnika najvažniji utjecaj je imao Heinrich Heine, koga je i prevodio s njemačkog jezika. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić dostiže između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme.
( Uredjuje vodi Dunja Jelovac )