Kultura, umjetnost, 03.06.2021.

Stalnu postavku čini više od 300 djela iz kolekcije Umjetničke galerije BiH, među kojima su slike, skulpture, grafike i crteži nekoliko desetina autora, većinom iz BiH. Među najpoznatijim slikarima su Gabrijel Jurkić, Petar Tiješić, Todor Švrakić, Đoko Mazalić, Lazar Drljača, Karlo Mijić, Ivo Šeremet, Branko Šotra.
Izložena su i djela skulptura Ante Matkovića, Šimuna Dujmovića i mnogih drugih.
Na jednom spratu je izložen dio zbirke časopisa ”Nada“ na kojem su izloženi većinom radovi stranih umjetnika, a čija su djela ilustrovana odnosno objavljena u njemu.
Viši kustos Maja Abdomerović je podsjetila kako su radeći na inventuri primijetili kako se u njihovoj kolekciji nalazi mnogo djela koja nikada ili su veoma davno predstavljena javnosti.
“Tako se i rodila ideja ove nove stalne postavke. Također, krajem prošle godine, krajem decembra, prilično ‘gluho’ je prošao veliki jubilej – 90 godina od osnivanja Galerije slika pri Zemaljskom muzeju, što je bila prva institucionalizirana umjetnička kolekcija u BiH”, rekla je Abdomerović.
Dodala je kako je kolekcija zapravo nukleus kolekcije Umjetničke galerije BiH koja je osnovana prije 75 godina.
“Kada objedinimo te dvije godišnjice, ta dva velika jubileja dobijemo ovu novu stalnu postavku koja predstavlja sve ono što čini ovu instituciju i zašto je ona bitna i jedina ovakve vrste u BiH”, istakla je Abdomerović.
Osvrnuvši se na sam naziv postavke, pojasnila je kako je upravo entuzijazam ono što povezuje tih 90 godina.
Muzejska savjetnica Umjetničke galerije BiH Ivana Udovičić kazala je kako su se odlučili izložiti slike koje su naslijedili iz Zemaljskog muzeja, Galerije slika osnovane 1930. godine, a koja je kao takva trajala do kraja Drugog svjetskog rata.
”Za tih 15 godina, Zemaljski muzej je prikupio oko 600 umjetničkih slika, što smo iznijeli na svjetlo dana. Naravno, nije svih 600 moglo stati na ova dva sprata koliko imamo, tako da smo opet nastojali da prezentiramo najbolje od najboljeg”, rekla je Udovičić.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, osnovana 1946. godine, proučava i čuva preko 6.000 djela moderne i savremene umjetnosti, predstavljajući, sa stajališta vizuelne umjetnosti, najstariju i najznačajniju muzejsku instituciju u BiH. Galerija je za javnost otvorena 1959. godine prvom stalnom postavkom.

Kustosica Ana Đikoli kazala je kako zbog trenutne epidemiološke situacije u Kantonu Sarajevu neće biti velikog zvaničnog otvorenja stalne postavke.
Ipak, 4. juna u 12 sati bit će održan koncert klasične muzike na kojem će barokne kompozicije izvoditi Alma Dizdar, Belma Alić i Miron Konjević te će tom prilikom ulaz u galeriju biti besplatan i omogućeno slobodno cirkulisanje kroz salu bez zadržavanja publike na jednom mjestu.
”Publika će tokom koncerta moći besplatno razgledati stalnu postavku, a nakon toga će izložba biti zvanično otvorena za javnost uz uobičajenu cijenu ulaznica”, rekla je Đikoli.
Najavila je i da će stalnu postavku pratiti aktivnosti za djecu i starije građane.
-    Prošle sedmice napustio nas je Nihad Krečo, ugledni pijanista i profesor Muzičke akademije u Sarajevu. U petak, 28. maja, u sali Srednje muzičke škole upriličen je komemorativni skup, a dženaza je obavljena isti dan na Bakijskom mezarju Faletići. Bio je muzičar od kojeg se moglo mnogo toga naučiti. O tome nam svjedoče generacije njegovih studenata, danas aktivnih pijanista i pedagoga.
-    Danis Tanović: “’Deset u pola’ je priča o prijateljstvu”

Danas u Sarajevu završava snimanje filma “Deset u pola” reditelja Danisa Tanovića. Radnja filma odvija se u pandemijom pogođenom Sarajevu i prati dvojicu ćevabdžija, prijatelja i antipoda koji se sukobljavaju oko kvalitete ćevapa u njihovim radnjama, zapravo preispitujući životne odluke i prihvatajući neminovne promjene. Tim povodom na lokaciji snimanja zadnjeg dana, upriličen je susret novinara i ekipe filma.
Reditelj Danis Tanović kaže da se ideja rodila prošlog ljeta na moru.
“Ideja se rodila ljetos na moru. Nas nekoliko Sarajlija smo donijeli ćevape Dalmatincima, svi različite, i onda smo krenuli raspravljati gdje su najbolji ćevapi. Tako smo shvatili da je to zanimljiva tema na koju i nema odgovara. Svakom su neki najbolji”, kaže Tanović, naglašavajući da je “Deset u pola” prije svega priča o prijateljstvu.

“Cijela priča je o prijateljstvu dva čovjeka koji se nađu u teškom trenutku, kao što se mnogo ljudi koji se bave ugostiteljstvom u posljednje vrijeme našli u teškom trenutku, a između njih postoji neka veza, sin i kćerka se zabavljaju. Da li će otići odavde, da li će ostati? To je još jedno od čestih pitanja koja postavljamo”, rekao je bh. oskarovac.

Osvrnuo se i na uvjete snimanja filma u pandemiji: 
“Prije mjesec i po nismo znali ni hoćemo li snimati film. Kada smo odlučili da snimamo, rekli smo glumcima da ako žele nositi masku u kadru, treba da je nose. Sve zajedno je dobro ispalo”, zaključio je Tanović, dodajući da je sa ovim filmom imao priliku da prikaže Sarajevo iz nekog drugog ugla, njemu zanimljivog i, po njegovom mišljenju, dosad neviđenog i da se nada da će publika uživati u ovoj romantičnoj komediji.  

Jednu od naslovnih uloga ostvaruje Branko Đurić Đuro, kojem je ovo treći film s Tanovićem. Đurić je naglasio da je kompletna ekipa beskrajno uživala tokom snimanja, pogotovo zbog toga što je pitanje koji su ćevapi najbolji, tema o kojoj su svi uvijek govorili, ali o kojoj nikada ništa nije snimljeno. Kazao je i da lokalna tema ne predstavlja problem za uspjeh filma.
“Što se tiče odnosa lokalno i globalno, sve što je kvalitetno lokalno dobije svoje mjesto globalno. Znate da je Andrić uvijek pisao o lokalnim stvarima i napravio globalnu karijeru”, zaključio je Đurić.
Lik njegovog prijatelja i konkurenta u poslu tumači Izudin Bajrović, koji sa kolegom dijeli stav o odnosu lokalnih i globalnih tema.
“Mislim da priču o dvojici prijatelja koji drže restorane u bilo kojem gradu svi na svijetu mogu razumjeti. To što su oni ćevabdžije i što se sve dešava na Baščaršiji ne znači da ne dijele probleme svih nas. To su problemi koji nas okružju”, kazao je Bajrović, napominjući kroz šalu da nije slučajno što je snimljen film o ćevabdžijama:
“Ćevapi su brend, jedan od rijetkih, koji će u Sarajevu opstati. Ni pandemija ih nije mogla uništiti”, kaže Bajrović.

Priliku da igraju u filmu dobili su i mladi glumci Kerim Čutuna i Helena Vuković. Čutuna se pojavio u ulozi sina jednog od ćevabdžija:
“Moj lik se zove Orhan, fizički je isti kao ja, a psihički je malo drugačiji, jer njegov otac drži ćevabdžinicu u centru grada. On ima dva svijeta, jedan kreira njegov otac, a drugi kreira on sa svojom djevojkom Lanom. Potrudio sam se da to bude dobro i da uživam u procesu, a rezultat ćemo tek vidjeti”, rekao je Čutuna, zahvaljući i autorima filma što su kreirali likove koje mogu tumačiti mladi glumci.

Za Helenu Vuković uloga Lare, Orhanove djevojke, je prvo filmsko iskustvo:
“Sretna sam da sam igrala djevojku koja je snažna, nosilac promjena i kao i mnogi mladi ljudi u BiH u dilemi da li da ostane ili da ide u inostranstvo”. 
Jedna od mladih glumica u filmu je i Anja Matković, glumica iz Zagreba, koja kaže da joj je bila neizmjerna čast sarađivati sa Danisom Tanovićem:
“Moj lik se zove Gordana Matić, ona je food advisorica ili blog advisorica, ocjenjuje restorane u regiji. Dolazi u Sarajevo da proglasi jednu ćevabdžinicu najboljom, zakuha radnju, kao što je to vazda u Bosni, neko dođe i zakuha radnju. A dalje ćete gledati”.

Jedan od regionalnih glumaca koji se pojavljuju u filmu “Deset u pola” je i Goran Navojec. Kroz šalu kaže da “nije ćevabdžija u filmu u kojem je glavna uloga ćevap”.
“Ja imam kafanicu u koju ćevabdžije rado dolaze. Tako da znam sve ćevabdžijske tajne, što nije nebitno za radnju u filmu. Moj lik je jedan vrlo slikovit čovjek, trebali su glumca sa upečatljivom glumačkom težinom, vjerovatno sam zbog toga odabran za ulogu”, duhovito je primijetio Navojec, dodajući da je za glumce i glumice sretna okolnost što Covid mjere popuštaju, pa ponovo mogu raditi.

U glumačkoj podjeli su i Nermin Tulić, Mediha Musliović, Davor Domazet, Almir Palata Prle, Faketa Salihbegović Avdagić, Semir Krivić, Ermin Sijamija, Boris Ler, Sanin Milavić, Mirvad Kurić, Miroljub Mijatović, Armis Mašić.

Redatelj filma je Danis Tanović, scenaristi Danis Tanović i Nikola Kuprešanin, direktor fotografije Damir Šagolj, snimatelj zvuka Predrag Doder, casting direktorica Timka Grin, kostimografkinja Ina Arnautalić, scenografkinja Sanda Popovac, a šminkerica Lamija Hadžihasanović Homorac.

Film “Deset u pola” produciraju Obala Art Centar, Sarajevo Film Festival i Turska državna radio-televizija (TRT) u okviru zajedničkog projekta Sarajevo grad filma za globalne ekrane (SCF GS).
Koproducent Faruk Güven s TRT-a istaknuo je da su ovakve saradnje bile bitne u prošlosti, kao što će biti i u budućnosti: 
“Drago nam je što smo ovdje i sretni smo što sarađujemo sa Sarajevo Film Festivalom. Ovakva saradnja čini i nas i Sarajevo Film Festival zajedno vrlo sretnim i vrlo moćnim. Znamo da će se jednako uspješno raditi i u budućnosti”, rekao je Güven. 

O uvjetima snimanja u pandemiji govorila je producentica Amra Bakšić Čamo:
“Mislim da su dvije stvari presudne. Jedna je što se pandemija na neki način povukla kada smo odlučili da snimamo, i to je faktor sreće, koji na svakoj produkciji filma ima ogroman utjecaj, koliko god se trudili da kažemo da je profesionalan pristup stvarima ključan. A druga stvar je pitanje odluke i hrabrosti. Prije godinu se takva odluka činila suluda, zato što smo vjerovali da ćemo se nekoliko mjeseci vratiti u normalnost, a nakon godinu i po smo postali svjesni da ako ne počnemo raditi u pandemijskim uslovima, da ćemo prestati biti ono što jesmo - filmski profesionalci”, objasnila je Bakšić Čamo. 
O projektu Sarajevo grad filma za globalne ekrane govorio je producent Jovan Marjanović
“Ovo je treći film koji smo radili u okviru projekta Sarajevo grad filma za globalne ekrane Sarajevo Film Festivala i TRT-a. Nadamo se da je ovo i grand finale projekta. Tri filma su bila dogovorena. Plan je da postprodukciju ovog filma završimo do kraja godine i nadamo se da će neki od zimskih festivala biti premijerni”.  

Premijera filma “Deset u pola” planirana je za 2022. godinu, a autori i producenti se nadaju da će biti održana “bez pandemije”.   

Uređuje i vodi  Dunja Jelovac