Kultura, umjetnost, 02.12.2021.

- Ismet Mujezinović rođen je u Tuzli 02.12.1907. godine.  Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu a po njenom završetku boravi u Francuskoj i pohađa kurs historije umjetnosti na Sorboni.  Prvi put je izlagao u Beogradu 1930. godine. Imao je izložbe i u zemlji i u inostranstvu. Učesnik je NOB-a od 1941. Iza sebe je ostavio izuzetne crteže, akvarele, grafike regiji i u većim evropskim gradovima.nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Proširuje svoje interesovanje na druge oblasti naročito na književnost, pozorište i film. Prije povratka u Sarajevo, gdje će se konačno nastaniti od 1936. godine, Mujezinović se zadržava u Zagrebu, na Akademiji 1933. i u Splitu 1935. Tokom desetak godina djelovanja, kretanja i traganja od Pariza, Zagreba, Bijeljine, Splita, Gradca, Tuzle, Beograda do Sarajeva i odlaska u NOR, Mujezinović je u tom periodu stvorio dvije jasne cjeline: jednu čine brojni crteži izrazitog kvaliteta i aktuelnosti, a drugu slike nastale iz potrebe da se zadovolje mecene, klijentela, sredina i ublaže sopstvene materijalne potrebe. Završavajući veliki ciklus Prelaz preko Neretve sa još jednom isto tako velikom slikom Ustanka, Mujezinović je završavao i svoj boravak u Sarajevu koje napušta 1953. i seli u rodnu Tuzlu.

Ismet MU susretu sa ljudima, rudarima, prateći život grada, na ulici, u Husinu, na pijaci, šaroliki a opet obični svijet, umjetnik se vraća zaboravljenom, razabiranju i prepoznavanju onih slika i zvukova koji su ga podsjećali na djetinjstvo. Nema područja u kojem nije izrazio svoj ogromni talenat. Nema vremena u kojem nije bio, niti će doći vrijeme u kojem će prestati biti. Jedan je od osnivača Škole za likovne umjetnosti u Sarajevu. U njegovu čast, jedna ulica u Beogradu, opština Novi Beograd, dobila je ime ulica Ismeta Mujezinovića.

Umro je u rodnoj Tuzli 7. januara 1984. godine.

-  2. decembra 1949. godine, Univerzitet u Sarajevu zvanično je počeo sa radom. Univerzitet datira iz 1531. godine, kada je Gazi Husrev-beg u Sarajevu utemeljio Hanikah, visoku školu sufijske filozofije, koja je 1537. godine dopunjena ustanovom na kojoj se izučavaju islamske nauke. S tim u vezi njegovane su tri discipline klasičnih katoličkih univerziteta: teologija, pravo i filozofija, a postojala je i univerzitetska biblioteka. U Austro-Ugarskom periodu, 1887. godine, otvara se Šerijatska sudačka škola, kao petogodišnja viša škola.

Savremena historija Univerziteta u Sarajevu počela je otvaranjem prvih svjetovnih visokoškolskih institucija uoči 2. svjetskog rata. Otvaraju se redom: Poljoprivredno-šumarski fakultet 1940. godine, zatim Medicinski fakultet 1944. godine. Nakon drugog svjetskog rata, 1946. godine, obnovljen je rad Medicinskog fakulteta, a otvoreni su i Pravni fakultet te Viša pedagoška škola. 1948. godine obnovljen je rad Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a 1949. godine otvara se Tehnički fakultet.

 -Solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo zajedno sa Sarajevskom filharmonijom,  premijerno izveli opernu predstavu “Prodana nevjesta” Bedriha Smetane. Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo izvedena je komična opera u tri čina koje je česta na scenama širom svijeta.  Režiju potpisuje Jelena Bosančić, a dirigent je Josip Šego. Za naslov ove komične opere u tri čina, veže se i početak rada sarajevske Opere.

"Prodana nevjesta" Bedriha Smetane premijerno je postavljena 9. novembra 1946. godine, a to je datum za koji se smatra službenim početkom rada sarajevske Opere.

Opera je obilježila 75 godina postojanja

- U Tuzli je otvoren 19. Teatar kabare fest-Dani akademskog teatra i trajat će do 12. decembra. Program TKT festa je veoma bogat, kvalitetan i raznovrstan te je i ove godine okupio neka od najznačajnijih imena regiona.

Prije samog otvaranja ovogodišnjeg, 19. po redu TKT festa održana je promocija drame “Gospođica Julija”, upriličena je izložba, a Festival je otvoren i istoimenom predstavom. Riječ je o koprodukcijskom projektu HNK Osijek i Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci, u režiji Aide Bukvić. Međutim, zbog prisustva korona virusa među članovima ansambla predstava nije odigrana uživo već su je prisutni imali priliku pogledati putem video projekcije.

Ovogodišnjem otvaranju TKT Festa prisustvovala je i ambasadorica Kraljevine Švedske u našoj zemlji. Program festivala i ove godine je raznovrstan, a donosi 7 predstava iz regiona. Festival je takmičarskog karaktera, a o nagrada odlučuju isključivo gledaoci. Nagrade su za najbolju predstavu i od ove godine i nagrada za najboljeg glumca. Festival se u Teatru Kabare nastavlja večeras u 19.30h predstavom Vla Vla Vlajland cabaret. Riječ je o predstavi Moruzgva kazališta iz Zagreba u režiji Ivana Lea Leme u kojoj igra Ecija Ojdanić.

-Na sceni Pozorišta mladih Sarajevo u petak, u koprodukciji sa Centrom za kulturu i mlade premijerno izvedena predstava “Ako pčele odu...” Selme Parisi u režiji Zijaha A. Sokolovića  .Riječ je o predstavi koja aktuelizira moguće izumiranje pčela te na zabavan i edukativan način govori o tom problemu, ali upozoravajući koliko su ta mala bića važna za čovječanstvo.

Autorica Selma Parisi kazala je na konferenciji za medije da kroz specifičnu formu predstave žele da educiraju, informišu djecu i mlade o gorućim društvenim teamama.

- Tema pčele je zaista goruća tema. Vjerujem da smo uspjeli prenijeti poruku da je zadnji trenutak da obratimo pažnju na njih - kazala je Parisi.

Reditelj predstave Zijah A. Sokolović kazao je da se radi o neobičnom tekstu Selme Parisi, te o tome da se kroz formu pozorišta i formu predstave djeca ne samo zabave, ne samo da maštaju, ne samo da stiču neku sigurnost komunikacije, nego da nešto i nauče. Ne samo o životu, nego i da nauče nešto i vremenu u kojem žive.

- Predstava se zove “Ako pčele odu...”, a u podnaslovu “Čovjek može da živi još samo četiri godine”Željel smo da jednu takvu temu na zabavan način predočimo djeci kao predstavu. Da znaju da to vrijeme koje će živjeti moraju živjeti i sa pčelama. Vjerujem da smo u tome uspjeli - naveo je Sokolović.

Koreograf predstave Emir Fejzić rekao je da pčele imaju svoj organizovani red koji kad se naruši, naruši se sve.

- To je jedna velika poruka nama ljudima, što nikako ne želimo da poštujemo neka pravila kako bismo svi mogli da živimo na planeti. Jer mi smo ti koji ubijamo te male životinje. Idemo za tehnologijom. Grabimo najnovije mobitele, želimo da nam je internet najbrži, a to je ono što najviše uništava pčele. Ako uništimo pčele uništićemo sami sebe - kazao je Fejzić.

U predstavi igraju: Ajla Cabrera, Alma Merunka, Suada Ahmetašević, Edhem Husić, Mirza Dervišić, Edin Avdagić, Armin Omerović. Scenografiju potpisuje Narda Nikšić, autori muzike su Hamdija Salihbegović i Nedžad Merdžanović

- Objavljena nova knjiga prof. dr. Franje Topića "Bosna i Hercegovina naša domovina" počasnog predsjednika HKD Napredak i Peu BiH. Riječ je o zbirci kolumni koje je profesor pisao u razdoblju od 2002. do 2017. godine za različite medije. On se prije svega osvrće na aktualnu situaciju u Bosni i Hercegovini ali i šire, s dosta općih tema kao što je dijalog, ekumenizam, konzumizam, natalitet i drugo. Knjiga je podijeljena u četiri cjeline koje kronološki opisuju događaje navedenih godina. Riječ je o kolumnama objavljenim u Dnevnom listu od 2002-2003, Katoličkom tjedniku od 2005-2008, kao i o izabranim kolumnama, intervjuima i prigodnim govorima.

- Ekipa komedije “Deset u pola” Danisa Tanovića pozdravit će publiku u Sarajevu, na svečanoj projekciji koja će biti održana u petak 3. decembra u 20:00 sati u Cineplexxu Sarajevo.

Projekcije s dijelom ekipe filma održane su uoči početka kino prikazivanja u regiji: u Zagrebu, Beogradu, Novom Sadu i u Kranju u Sloveniji, gdje je film prikazan u srijedu navečer. Publiku su u Cineplexxu Kranj pozdravili glumica Anja Matković, glumci Goran Navojec i Branko Đurić Đuro te ko-scenarist Nikola Kuprešanin. Nakon projekcije održan je i razgovor o filmu.

“Deset u pola” je premijerno prikazan na 27. Sarajevo Film Festivalu, nakon toga na festivalima u Turskoj u Istanbulu – Bosphorus Film Festival, u Dohi u Kataru na Ajyal Film Festivalu, na Zagreb Film Festivalu i na Festivalu autorskog filma (FAF) u Beogradu. Flm je nastao u produkciji Obala Art Centra i Turske radio-televizije (TRT), i uz podršku BH Telecoma i Visit Sarajevo, koji je partner regionalne promocije.

Komedija “Deset u pola” je na redovnom repertoaru kina u BiH, regiji i u većim evropskim gradovima.

( Dunja Jelovac )