videoprilog Indire Karić (Dnevnik 2)

Kultura u rukama dobre volje

Nema strategije ni za razvoj i opstanak kulture u Bosni i Hercegovini, a trebalo bi - naročito nakon uspjeha Jasmile Žbanić koja je filmom Kuda ideš, Aida? skrenula pažnju svjetske javnosti ne samo na genocid u Srebrenici već i na dosege bh. kinematografije. Ključno pitanje sada je šta Bosna i Hercegovina može učiniti za svoje ugledne umjetnice i umjetnike?

Znanje, entuzijazam i posvećenost najbolji su put do svjetski relevantnih priznanja, ali u ovoj zemlji za kulturu ne postoji uređen sistem ulaganja i podrške. Da je suprotno, Jasmila Žbanić svoju uspješnicu Kuda ideš, Aida? ne bi snimila sa tek 15% sredstava iz BiH. Na stolu je tek siromašna Fondacija za kinematografiju s isprošenim budžetom od 1.460.000 maraka i san o nezavisnoj instituciji koja će uređenim audiovizuelnim sektorom parirati barem zemljama regije.

“Mi smo to pokušali napraviti u BiH jer sad sve ide preko Ministarstva, koje ima milion drugih stvari i niko se zapravo ne bavi sistemskim fondom”, kaže Žbanić.

Producent Damir Ibrahimović upozorava kako ministrica kulture odlučuje o filmu: “Ja je nikad nisam sreo”.

Žbanić dodaje kako šest godina nisu imali sastanak s njom.

Na upit upućen federalnoj ministrici kulture i sporta Zori Dujmović o eventualnom rebalansu budžeta ne samo za potrebe kinematografije već i za poboljšanje prilika u kojima preživljavaju kulturni djelatnici cijele Federacije - nije bilo odgovora, samo obećanja za telefonski kontakt koji nije ostvaren.

“Ona je, mogu slobodno da kažem, jedna od onih poluga, kojima svakodnevno prisustvujemo u BiH, a to je pokazivanje da država BiH nije moguća - na svaki način je onemogućiti, bojkotovati, jedna svojevrsna subverzija”, poručuje reditelj Dino Mustafić.

Reditelj Danis Tanović podsjeća: “Kultura je potpala prvo pod SDA pa onda pod HDZ. Dakle urušavanje stalno, pomalo, da bismo danas došli da je kinematografija bosanskohercegovačka defakto uništena”.

Komunikacija ne postoji ni sa jednom razinom vlasti, tvrde u Zemaljskom muzeju BiH.

”Još nismo sigurni da ćemo za 2021 godinu primiti i kad ćemo primiti bilo koja sredstva. Mi i ovih sedam institucija smo isključivo na grantovima. Ako nas nema u tome, nema nas nigdje”, kaže direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić.

Na nivou Federalnog ministarstva kulture raspisan je konkurs za odabir programa i projekata koji će biti sufinansirani iz transfera vrijednog 1.380.000 maraka, koji je, priznaju kulturni poslenici, poput lutrije.

Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović ističe kako se oslanjaju na njihovu dobru volju: “To je svake godine situacija i ove godine se ništa nije promijenilo”.

“Ako reduciramo kulturu na njene, da kažem, primordijalne oblike, onda smo mi jedna duboka provincija, jedan mrak, jedan teritorij na kojem će živjeti plemena koja će se vječno glođati”, upozorava Mustafić.

Kulturnjacima ostaje borba i snalaženje u labirintu podobnih, stranačkih, jaranskih i ko zna još kakvih lobiranja nasuprot znanju i parametrima struke. Nedostatak strategije samo je drugo ime za rad i prosperitet negdje drugdje, tamo gdje nikom ne smeta kosmopolitska misija umjetnosti i kulture.

federalna.ba

kultura
rodna ravnopravnost žene kultura
0 08.03.2024 23:45
Harkov operacija kultura
0 05.03.2024 13:35
kultura Bosna i Hercegovina
0 01.01.2024 10:33
BRICS politika ekonomija kultura
0 22.08.2023 11:47
kulturni turizam turizam kultura Sarajevo
0 03.08.2023 23:52