Kultura nije potrošnja već naš najveći izvozni brend
Kultura je bez sumnje naš najuspješniji izvozni brend, ali je zbog nedostatka domaćih ulaganja uglavnom na prosjačkom štapu - i prije a pogotovo za vrijeme pandemije. Ipak, krizna vremena zahtijevaju i krizni menadžment da bi kultura preživjela a umjetnički sadržaji, kako-tako, pronašli put do publike.
Napredna leadership kultura u svijetu neizostavno podrazumijeva i dobrog menadžera koji će svojim znanjem, finansijskim i vještinama komunikacije, instituciji u kojoj radi osigurati dobar imidž i poslovanje. U uvjetima korona krize na bosanski način, kulturi preostaju alternativni izvori finansiranja i krizni menadžment.
“Prijavljivali smo se na neke projekte i emergency projekte. Dakle, različito gledamo kako da ostvarimo prihode kako bi obezbjedili i uposlenicima plate, prije svega, a onda i normalan rad institucija”, kaže Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH
Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović navodi kako su ovih dana raspisani neki javni oglasi za raspodjelu sredstava u Federalnom ministarstvu kulture i kantonalnom ministarstvu, jednako tako i u Ministarstvu civilnih poslova i ističe: “Nijedno od tih ministarstava nema stručni ocjenjivački sud koji procjenjuje naše projekte”.
Struka se gotovo ništa ne pita i zato su zbog političke instrumentalizacije propali svi dosadašnji pokušaji kreiranja državne kulturne strategije. U nezavisnom sektoru isključivo menadžment kroji sudbinu institucije. Primjer je Muzej ratnog djetinjstva - dobitnik međunarodne nagrade Vijeća Evrope.
“Muzej ratnog djetinjstva ima tu veliku ambiciju da u narednih nekoliko godina postane najveći svjetski arhiv o temi djetinjstva i odrastanja u ratu. Ovaj muzej teži ka tome da bude saoodrživ”, najavljuje Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva.
Kvalitetni bh. projekti našli su svoje uporište u evropskim fondovima. Važno je imati inovativnu ideju te poznavati proceduru i kriterije aplikacije.
“Kreativna Evropa je tu nekako kao neki padobran za ta krizna vremena i, evo, siguran sam da su i kreativni radnici, odnosno radnici u kulturi i kreativnim industrijama zadovoljni načinom podrške”, kaže Zoran Galić, voditelj media deska Kreativna evropa BiH.
Član Uprave SFF-a Jovan Marjanović dodaje da taj festival iskorištava to maksimalno - iz jednostavnog razloga zato što ispunjava kriterije koji taj panevropski sistem traži.
Kultura nije potrošnja već naš najveći izvozni brend o kojem, kroz zakone i strategiju, trebaju brinuti ljudi iz branše - pošteno i beskompromisno. Jer Jasmila Žbanić je u koprodukciji sa devet zemalja i tek 15% domaćih sredstava, snimila film o tragičnoj istini Srebenice. Umjetnost je čudo i dokument.
federalna.ba