Kultura, umjetnost 21.10.2021.

• Premijera predstave “Protekcija”, rađene po tekstu Branislava Nušića, u biće postavljen prvi put na scenu Kraljevskog pozorišta uoči polaska na službu u

Direktor pozorišta Dino Mustafić, Mustafić je istakao kako razloga da se igraju Nušićevi komadi ima i više nego dovoljno, a posebno u Sarajevu. Nušić je bio jedan od pozorišnih upravnika i ostavio značajan trag u radu ove kuće, ne samo po svojim tekstovima već i režiji, a njegovi tekstovi su  uvijek akutelni, potcrtao je Mustafić.

Reditelj predstave Kokan Mladenović, Mladenović izdvaja, kako gotovo da i nema razlike od prvog izvođenja ovog naslova na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu u odnosu na vrijeme u kojem živimo, a u kontekstu afera i problema svakodnevnice na koje je Nušić ukazivao. Razlika je samo u pozorišnoj estetici jer se pozorište u mnogome promijenilo. .

Podsjećamo, Nušićeva “Protekcija”, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo prvi put je izvedena 23. 10. 1921.  godine u režiji Nikole Hajduškovića i upravo se za ovaj datum i ovu predstavu veže  zvanični početak rada Kuće na Obali.

Premijera predstave “Protekcija” u režiji Kokana Mladenovića, prema adaptiranom tekstu Milene Bogavac, koja je i autorica songova, planirana je za četvrtak, 21. oktobar u 19.30 sati.

• “Taština i sreća nikada ne idu jedna sa drugom”, uzvikuje markiza de Mertej u ovom komadu Kristofera Hemptona, koju je napisao inspirisan istoimenom novelom Pjera Šoderloa de Lakloa iz 1782. godine.

Opasne veze” su priča o taštini, neukrotivom egu, strahu od iskrenosti i maskama koje svako od nas nosi skoro u svakoj životnoj situaciji. Maski je dosta u predstavi, kako onih vidljivih, tako i onih opasnijih, kojih često ni sam čovjek nije svjestan, čak i kad ostane sam sa sobom.

Predstava “Opasne veze” se radi na Velikoj sceni, a premijerno izvedena 18. oktobra.

Uz zadivljujuću scenografiju, kostime, muziku i vrhunsku glumu, predstava drži pažnju publike i  vodi ka zaključku da je “cijeli svijet pozornica”.

Za FR govori direktor drame NPRS Vladimir Đorđević.

• Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba, stalna izložba Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, prvi put nakon 1992. g. otvara svoja vrata za javnost 20. oktobra 2021. godine. U oktobru davne 1913. g., zvanično su otvorene nove zgrade Muzeja, a s njima i prvi stalni postav prethistorijske izložbe. Ovaj stalni postav, četvrti po redu, kroz izbor najreprezentativnijih arheoloških artefakata i savremeni muzeološki pristup, u skladu s novim naučnim spoznajama oslikava razvoj materijalne i duhovne kulture ljudi s današnjeg prostora Bosne i Hercegovine tokom prethistorijskog razdoblja.

Iz jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Evrope, koja broji više od 100.000 predmeta, izdvojeno je oko 3000 arheoloških nalaza koji kroz posebno naglašene tematske cjeline pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja.

Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić je istakao da je veliko zadovoljstvo da se prvi put nakon 1992. godine otvara stalni postav izložbe Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba.

 Radi se o najstarijem i najdužem periodu, odnosno o periodu prethistorije u kojem smo predstavili razvoj i život čovjeka kroz različite nalaze materijalne kulture koji potječu sa svih prostora BiH.

 Autorice izložbesu dr. Andrijana Pravidur i dr.

Ana Marić su rekle da je Zemaljski muzej kao najstarija znanstvena i kulturna institucija ujedno i edukativna institucija i da je cilj izložbe bio da se pokrije i taj segment.

Izloženu građu prate odgovarajući tekstovi, crteži i fotografije, kao i prema autentičnim arheološkim podacima izrađene rekonstrukcije prethistorijskih kuća, keramičkih i metalurških radionica i procesa, koje za cilj imaju da posjetiocima olakšaju razumijevanje namjene, načina upotrebe i značenja pojedinih predmeta u kontekstu svakodnevnog života u različitim prethistorijskim razdobljima.

U izradi stalnog postava Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba, osim kustosa Odsjeka za prethistoriju i stručnjaka Odjeljenja za konzervaciju ZMBiH, učestvovali su i brojni drugi arheolozi, restauratori, konzervatori, arhitekti i dizajneri, iz Bosne i Hercegovine i inostranstva.

Izložbom Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba zatvara se krug poslijeratne obnove stalnih izložbenih prostora Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Osvjetljavajući pitanja geneze, razvoja, socijalnih, umjetničkih i uopšte društvenih odnosa u prethistorijsko doba, ova izložba, zajedno s izložbama Bosna i Hercegovina u antičko doba i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, čini najvažniju, na naučnim temeljima uobličenu i zaokruženu cjelinu koja pojašnjava oblikovanje kulturnog identiteta  ljudi s prostora današnje Bosne i Hercegovine.

• U organizaciji HKD „Napredak“ iz Doboja i Udruge za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u BiH „Stećak“ u Umjetničkoj galeriji  Centra za kuturu u Doboju u toku je izložba tradicionalne odjeće i nakita Hrvata u okolini Doboja. Izloženi su eksponati iz etnografske zbirke Samostana – duhovnog centra „Karmel sv. Ilije“ iz Tomislavgrada.                                                               

• Hrvatsko kulurno društvo „Napredak“-Sarajevo-podružnica Brčko ugostitila je dva eminentna književnika, odnosno  hrvatska pjenika: Luku Paljetka i Ivana Kramara. Sve se dešava u okviru manifestacije „Frančeskovi dani“
• Peta međunarodna naučna konferencija "Slovo o Mostaru"  na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, koji je i organizator skupa, dok je suorganizator Regionalno društvo BZK "Preporod" Hercegovina.

Organizacijom ove konferencije Fakultet humanističkih nauka nastavlja s tradicijom istraživanja hercegovačkih tema, a do sada smo organizovali četiri skupa i objavili četiri zbornika radova ("Slovo o Maku Dizdaru“, „Slovo o A. B. Šimiću, Z. Džumhuru i A. Šantiću“, „Slovo o Hamzi Humi“, „Slovo o Aliji i Isakoviću i Mirku Kovaču“), naveli su iz Organizacijskog odbora.

Naučni skup "Slovo o Mostaru" radit će u dvije sekcije, od kojih je prva "Historija, etnologija i kulturna baština", a druga "Filologija".

Na skupu učestvuje 65 naučnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Rumunije, a neke od tema o kojima će se raspravljati su "Narodni život i običaji mostarskog kraja", "Forme i sadržaji tradicijske kulture Mostara i okoline", "Status nematerijalne kulturne baštine u obrazovnom sistemu naše zemlje", "Jezičke osobine mostarskog kraja", te "Specifična leksika Mostara i okoline",

• Prestižno odlikovanje iz oblasti kulture - Vitez reda umjetnosti i književnosti, večeras će na prigodnoj svečanosti u francuskoj rezidenciji bh. slikaru Edinu Numankadiću uručiti ambasadorica Francuske u Bosni i Hercegovini Kristin Tudik.

Dunja Jelovac