Kubanski umjetnici protiv represije i cenzure

Mali kolektiv disidentskih umjetnika i aktivista na Kubi organizovao je protest u toj zemlji, iznudivši razgovor s vladom prije nego što su komunističke vlasti krenule u ofanzivu uz optužbe o američkim plaćenicima.

Pokret San Isidro je prerastao u pokretačku snagu borbe protiv cenzure i represije na Kubi, dok postavlja pitanje da li čvrsto kontrolisana kulturna politika koju je postavio Fidel Castro može preživjeti u digitalnom dobu, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanja svjetskih medija.

Komunističke kubanske vlasti su tokom vikenda preko državnih medija pokrenule sveopšti retorički napad na rijedak protest za slobodu izražavanja, tvrdeći da je dio napora SAD da podstaknu ustanak, ističe Reuters.

Ispred kubanskog Ministarstva kulture u petak, 27. novembra, okupilo se oko 300 kreativaca zbog represije vlasti protiv pokreta San Isidro koji okuplja disidentske umjetnike i aktiviste, formiran prije dvije godine kao protest zbog ograničenja slobode izražavanja.

Protest je održan u petak pošto su vlasti dan ranije upale u sjedište pokreta u okrugu San Isidro u Staroj Havani, prekidajući štrajk glađu nekoličine aktivista zbog pritvorenog člana pokreta, repera Denisa Solisa koji je u novembru osuđen na osam mjeseci zatvora pod optužbom za nepoštovanje, navodi Reuters i ukazuje da je protest počeo da privlači međunarodnu pažnju.

Protestni skup je završen u subotu prije zore, tek pošto su se zvaničnici sastali s 30 demonstranata i dogovorili nastavak razgovora, kao i da se hitno razmotri slučaj uhapšenog repera. Vlasti su, dodaje Reuters, takođe pristale da se obezbijedi da nezavisni umjetnici u budućnosti ne budu uznemiravani.

Ipak, poslije protesta i sastanka umjetnika sa zamjenikom ministra kulture, kubanska vlada je raspršila nade aktivista kojima je obećan dijalog o slobodi izražavanja, ukazuje televizija NBC.

Pored, kako navodi NBC, baražnih napada na državnoj televiziji, internet stranicama i društvenim medijima s optužbama da su članovi San Isidra "plaćenici" koje pomaže vlada SAD, u Havani je održan veliki provladin skup na kojem je predsjednik Miguel Dias-Canel rekao da se vodi "strateški, nekonvencionalni rat za uništavanje revolucije".

On je prethodno proteste umjetnika i aktivista nazvao "farsom" i "imperijalističkim rijalitijem" iza kojeg stoje SAD.

Javni protest umjetnika i aktivista pokrenuo je pitanje da li je kubanska kulturna politika zasnovana na poznatim riječima Fidela Castra upućenim umjetnicima, piscima i intelektualcima 1961. godine "Unutar revolucije sve; protiv revolucije, ništa", može preživeti doba interneta, piše Financial Times.

Većina okupljenih na protestu u Havani, organizovanom zbog reakcije policije na štrajk glađu, prema navodima britanskog lista, ima istoriju aktivizma na društvenim mrežama i godinama izražava nezadovoljstvo zbog, kako navode, zagušujuće kontrole jednopartijskog sistema nad umetnošću.

I sama posljednja epizoda ispoljavanja nezadovoljstva je počela prije tri sedmice kada je reper Solis uživo prenosio obračun s policajcem koji je ušao u njegovo dvorište.

On je vrijeđao policajca, psovao lidera Komunističke partije Raula Castra i izrazio podršku Trumpu. Uhapšen je nekoliko dana kasnije, a optužen i osuđen na osam mjeseci zatvora za manje od sedam dana.

Tehnološki potkovan kolektiv San Isidro, čiji je Solis član, redovno izvodi dramatične aktivnosti za promociju slobode izražavanja prkoseći vlastima koje ga, kako ukazuje list, smatraju dijelom američkih napora za rušenje vlade zajedno s nezavisnim internet portalima na Kubi i najmanje pet platformi koje dopiru do te zemlje iz inostranstva.

San Isidro kao savez hip-hop muzičara, pisaca, međunarodno poznatih umjetnika i aktivista, izrastao je u pokretačku snagu protiv cenzure i represije na Kubi, ocjenjuje The Wall Street Journal, dodajući da su mu se pridružili i obični Kubanci, kao i neke od vodećih umetničkih ličnosti Kube.

"Zahtjevamo pravo da imamo prava… Pravo na slobodno izražavanje, slobodno stvaranje, pravo da se ne slažemo", rekla je mlada pjesnikinja Katherine Bisquet čitajući manifest aktivista uz svjetlost mobilnih telefona ispred Ministarstva u petak uveče.

Demonstracije u petak bile su možda najveći miran protest otkako je Castro preuzeo vlast 1959. godine na Kubi gde su protesti inače veoma rijetki, piše američki list, ukazujući da protest ističe sve veće nezadovoljstvo mladih ostrvskih umjetnika.

Kubanska totalitarna kontrola suočava se sa sve većim izazovima manje od dvije godine pošto je dozvolila internet usluge za mobilne telefone, čime su aplikacije za društvene medije postale oruđe za organizovanje spontanih protesta i razmjenu informacija o hapšenjima, navodi The Wall Street Journal.

List dodaje da je arhipelag nezavisnih medija, galerija i umjetničkih kolektiva procvjetao posljednjih godina, čemu je pomoglo kratkotrajno otvaranje SAD prema Kubi za vreme administracije Barack Obame, prije nego što ga je to naglo zaustavila Trumpova administracija.

Havana je pod trostrukim pritiskom sankcija SAD, kolapsa pomoći iz Venecuele i korona virusa koji je pogodio privredu zemlju koju pokreće turizam.

S dolaskom administracije Joea Bidena, Kuba se nada ukidanju nekih sankcija SAD, ali, ukazuje list, postoje rizici. Predstavnici Bidenovog tima rekli su da novoizabrani predsjednik podržava kubanski narod u borbi za slobodu i da je poručio da Kubancima mora biti dozvoljeno "univerzalno pravo na slobodu izražavanja"

Izgovor za upad kubanskih vlasti u umjetnički kolektiv bio je korona virus, ali sama akcija puno govori o kubanskim vladarima imajući u vidu da je u to vreme blokiran pristup Facebooku i Instagramu na cijelom ostrvu, što ukazuje da uopšte nije riječ o pandemiji, piše Washington post u uredničkom komentaru uz konstataciju da su vlasti nervozne zbog slobodoumnih umjetnika povezanih na društvenim mrežama.

Diktature imaju nelagodan odnos s umjetnicima, piscima, izvođačima i svim kreativnim ljudima, i tirani su sasvim svijesni moći kulture da pokreće ljude, ističe Washington post citirajući sovjetskog lidera Josifa Staljina da su pisci "inženjeri ljudske duše".

Diktatori se, međutim, zavaravaju misleći da mogu da kontrolišu te duše, ocjenjuje Washington post u uredničkom komentaru i ukazuje da su posljednja dešavanja na Kubi još jedan primjer moći umjetnosti i slobodnog izražavanja da prkosi onima koji bi da ga unište.

federalna.ba/Radio Slobodna Evropa