Kržalić i Traljić: Zakoni nisu loši, nema volje da se procesuira korupcija
Bosna i Hercegovina zauzima najgore mjesto u regionu po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije koji je objavio prije nekoliko dana Transparency International. Pravosuđe je uglavnom nesposobno goniti i sankcionisati javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj.
Čemu se možemo nadati dok je borba protiv korupcije samo deklarativni cilj skoro svih politika i kako do reforme na ovom polju? Gosti emisije Rezime bili su Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću u Transparency Internationalu BiH.
Korupcija i dalje ostaje rak rana bh. društva, konstatirao je Kržalić. Iako smo imali određeni niz pokušaja mjera i aktivnosti da se unaprijedi sistem borbe protiv korupcije – u operativnom smislu rezultati nisu ohrabrujući, naglasio je.
„Posebno kada govorimo o sistemskoj ili visokorangiranoj korupciji. Istraživanja koja se rade – trend ukazuje da mi stalno nazadujemo po pitanju borbe protiv korupcije“, kazao je Kržalić.
Kržalić je pohvalio segment odbrane koji je, kako je naveo, iskočio u periodu 2015.-2022., kada je BiH sa liste visokog rizika korupcije u odbrani prešla u jedan umjereni rizik.
„Tome su doprinijela opredjeljenja menadžmenta ministarstva odbrane da se kroz konkretne mjere transparentnosti, upošljavanja, javnih nabavki, činovanja – ti su se alati implementirali. Pokazalo se da kada postoji volja menadžmenta da se može nešto uraditi“, ocijenio je on.
„Neke stvari su se počele dešavati u posljednje vrijeme, imamo presudu u slučaju Fadila Novalića koji je najveći procesuirani slučaj visoke korupcije, međutim, nažalost, imamo i brojne afere koje nisu procesuirane i čak nisu napravljeni ni prvi koraci, nije se vodila istraga. I dok je tako tapkat ćemo u mjestu ili nazadovati“, smatra Traljić.
Od 2012. BiH je među zemljama koje najviše nazaduju, dodaje Traljić, nazadovali smo sedam poena.
„Danas je BiH druga najgora zemlja u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije. Ono što je također utjecalo na to su napadi na građanske slobode, posebno zakoni koji se donose u Republici Srpskoj“, navodi on.
Kržalić ističe da je pravosuđe izvor problema kada je u pitanju korupcija.
„Građani očekuju da pravosuđe da bude brana koruptivnom ponašanju. Taj pristup je moguć -gdje će se tretirati svako na isti način. Ono za čim građani BiH vape jesu određena teža krivična koruptivna djela, posebno korupcije u javnom sektoru, politička korupcija, pronevjere, podmićivanja – to je ono kako građani percipiraju – u tim segmentima se najviše odvija korupcija. Ne vidim zašto je to tako teško dokazati“, poručio je Kržalić.
Korupcija nas tišti od 1998. godine, a nismo osnovali poseban odjel koji će baviti samo ovim krivičnim koruptivnim djelima, kaže Kržalić, dodavši da vlast mora postaviti ciljeve.
Traljić je dodao da svi podaci ukazuju na to da se visoka korupcija ne procesuira odnosno procesuiraju se samo oni koji su sišli sa vlasti, ili su na putu da padnu sa vlasti.
„Zakoni nisu toliko loši, ali ne postoji volja da se procesuiraju slučajevi korupcije“, ocijenio je Traljić.
O očekivanjima u kontekstu marta i potencijalnog otvaranja pregovora sa EU, Kržalić kaže da nije optimističan.
„Dijele nas samo tri zakona, očito da deklarativno kada političari razgovaraju sa zvaničnicima iz Brisela - kažu da su za. Ali kada treba nešto konkretno uraditi onda gledaju svoj interes, i to je problem. Nekima odgovara da mi ne budemo dio EU. Upravo i tu leži jedan odgovor borbe protiv korupcije. Imali smo i decembar gdje smo imali šta treba konkretno uraditi, tad su Vijeće ministara BiH i Parlament trebali zasjedati u kontinuitetu“, kazao je Kržalić.
federalna.ba