Majstori kriza i u 2020. igrali bez premca

Na domaćem političkom terenu u protekloj godini nije nedostajalo političkih trzavica. Vlast nastala na blokadama, takva je i ostala. SNSD, HDZ BiH i SDA sa SBB-om i DF-om u komotnoj većini funkcionisali su svega nekoliko mjeseci.

Politički apetiti na sve strane bili su veliki, a imenovanja stranačkih ljudi na ključne pozicije u državi bitniji su bili i od budžeta, izbora, migrantske i korona krize, ali i EU puta.

Sastanak tri lidera zvanično održan samo dva puta, i to radi dogovora o novcu. Dogovaranje jednih na štetu drugih bila je jedina konstanta, kao i strateško partnerstvo Dodika i Čovića.

Brak iz nužde ili koalicija pobjednika?

- Mi smo u isto vrijeme i rivali i saradnici i partneri - opisivao je koaliciju u septembru prošle godine Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

S rokom trajanja koji je istekao već u februaru. Prijetnje, ucjene i blokade - metode su kojih nije falilo. Prva kriza uslijedila je nakon odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu. Ultimatum postavio Dodik, pridružio mu se Čović.

Uslijedio je Zaključak NSRS-a da srpski predstavnici bojkotuju rad državnih institucija, što je potvrđeno na svesrpskom sastanku u Istočnom Sarajevu, gdje je posebno sporno bilo prisustvo Milana Tegeltije, tadašnjeg prvog čovjeka VSTV-a.

Sve okarakterisano kao paradržavni skup s ciljem rušenja države. Trajao bi bojkot duže da državni novčanik nije bio prazan. Uslijedili pregovori oko državnog budžeta, bez kojeg izbori ne bi bili mogući. Novi saziv CIK-a BiH sporan SNSD-u, a posebno HDZ-u. Izgubili poluge kontrole, pa nema ni novca.

- Nemam šta da krijem: dok je ovakav CIK neće biti ni sredstava za izbore niti će biti usvojen budžet - poručivao je u maju prošle godine Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

No, još bitnije bilo je kadroviranje i popunjavanje nacionalnih kvota. Posebno oko Uprave za indirektno oporezivanje, a borba je bila i za pozicije u RAK-u, SIPA-i, OSA-i. Uslijedilo je svojatanje i  tužakanje.

- Nama je aposlutno neprihvatljivo da Direkciju za indirektno oporezivanje dijelimo s bilo kim. Ona je hrvatska i bit će hrvatska dok se drugačije ne dogovorimo - naglašavao je u julu Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Kadrovske križaljke, afera Respiratori, migrantska kriza bili su razlog da SBB napusti probosanski blok, ostavljajući SDA i DF.

Upravo su izbori u BiH povod za konstantnu krizu. Posebno mostarski. Nakon 12 godina pao je dogovor onih koji su ga toliko držali u demokratskom mraku. SDA i HDZ pod pritiskom međunarodne zajednice dogovorili izborna pravila, ali i da će do kraja godine biti riješeno kako to Čović naziva pitanje legitimnog predstavljanja. Izbori bili, rok istekao, rješenje izostalo, jer HDZ poznato je insistira na paketu - bez Izbornog zakona nema nove Federalne vlade i popune Ustavnog suda Federacije.

- Mislim da to HDZ-u ne treba, ne treba da na takav način dokazuje. Jednostavno, ne treba imati takve mehanizme kočenja - poručivao je Izetbegović.  

Pa se krenulo u rikverc. Čović je u julu prošle godine obznanio da HDZ više nije partner u vlasti SDA-u, a Izetbegović ocijenio da je HDZ prevario birače jer nije ispoštovao izbornu volju i formirao federalnu vlast.

I to je upravo to. Njihov teror nad građanima, zakonima, Ustavom i državom. Majstori kriza, lideri kojima ne trebaju ni parlamenti ni institucije jer o kompletnom političkom životu odlučuju upravo oni - koalicijski rivali, a ne partneri. Po potrebi i jedno i drugo.

federalna.ba