Krivošija: Potrebno je sistemsko rješenje za finansiranje centra 'Koraci nade'
Centar „Koraci nade“ u Tuzli druga je kuća za djecu s višestrukim smetanjama. U posljednjih godinu dana ovaj centar prolazi kroz tešku finansijsku situaciju, a u nekoliko navrata i sam opstanak Centra bio je upitan. Grad Tuzla pružio je pomoć uvrstivši Korake nade kao stalnu stavku u Budžetu grada. S kantonalnog nivoa novac je došao po osnovu projekata, no stalno finansiranje još uvijek nije riješeno. O funkcionisanju, korisnicima i svakodnevnoj borbi za opstanak ovog centra s direktoricom Centra Jasminom Krivošija razgovarala Azra Bećirović.
Koliko centar „Koraci nade“ ima korisnika, koja je to dob djece i mladih koji borave u ovom centru?
U godišnjem pregledu otprilike to bude između 160 i 180 korisnika koji redovno koriste naše usluge, odnosno i oni koji povremeno trebaju našu pomoć i oni koji su već godinama s nama tu. Osim u objektu centra u Tuzli, također radimo sa djecom nižeg hronološkog uzrasta sa različitim vrstama invaliditeta i u našem odjeljenju u Gradačcu, gdje ih je ukupno 50 korisnika. Naš centar je organizovan kao podrška djeci i mladima u okviru socijalne zaštite, odnosno u okviru dnevnog boravka gdje oni na osnovu dnevnih tretmana mogu dobiti različite vrste usluga multidisciplinarnog tima koji u suštini čine fizioterapeuti, defektolozi i psiholog. Utiču na njihov motorički razvoj, kogniciju, mišljenje, kreativnost, na njihovu socijalnu integraciju, odnosno inkluziju.
Koliko ste se u posljednjih 30 godina, otkako radite i postojite, uspjeli izboriti sa stereotipima i predrasudama kada su u pitanju djeca sa višestrukim smetnjama?
To je bio dug i težak put da, kroz sav ovaj rad, svoj istrajan trud, nastojimo da promijenimo neke stvari u našoj zajednici, ali prvenstveno u glavama naših korisnika i njihovih roditelja da oni prvo promijene stav prema svom invaliditetu, prema samom sebi, da prihvate to i da se nauče sami boriti za svoje mjesto u svijetu u kojem žive, a mi smo im tu uvijek velika podrška, bilo da to radimo kroz zajedničke aktivnosti i promocije njihove mogućnosti i prava, ali isto tako učestvujemo u različitim inicijativama koje se tiču upravo ostvarivanja osnovnih dječjih i ljudskih prava djece i mladih, odnosno osoba sa invaliditetom.
Kada su u pitanju problemi sa finansiranjem, bilo ih je prošle godine, ostali ste bez glavnog donatora. Da li je stigla neka pomoć od lokalne ili kantonalne vlasti?
Centar se našao u jednoj nezavidnoj situaciji prošle godine, kada nas je napustio naš glavni donator i mi smo putem različitih medija nastojali da obavijestimo širu javnost o problematici u kojoj smo se našli. Uspjeli smo kroz različite sastanke, različite prezentacije problema putem medija, putem sastanaka predstavnika vlasti i prezentacije našeg rada da ukažemo na problematiku i da s tim i ostvarimo jedan dio djelimične podrške i grada i kantona, što je za nas veliki korak kao nevladinu organizaciju, da uđemo na budžet Grada Tuzla. Mada to nije dovoljna suma, ali očekujemo da će se ona u narednim godinama i povećati. Od strane vlade Tuzlanskog kantona smo preko Ministarstva za rad i socijalnu politiku preko dva javna poziva dobili sredstva tako da smo uspjeli za ovu godinu obezbijediti do kraja godine dovoljno sredstava za rad. Također, očekujemo i od Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku, aplicirali smo na njihov javni poziv i očekujemo neki pozitivan odgovor. Tako da u ovoj godini možemo reći da smo uspjeli da ne zatvorimo vrata našeg centra, ali ne i riješimo kontinuirano finansiranje našeg centra. Očekujemo da ćemo u razgovorima sa predstavnicima i kantonalnih i gradskih vlasti u narednom periodu naći adekvatno rješenje i jedno sistematsko rješenje u budžetu Vlade Tuzlanskog kantona i Grada Tuzla.
federalna.ba