Organizacije civilnog društva protiv načina pregovora o Izbornom zakonu BiH
Organizacije civilnog društva Bosne i Hercegovine, predvođene Vijećem Kongresa bošnjačkih intelektualaca, uputile su kritike predstavnicima vladajućih stranaka zbog, kako kažu, neodgovornog i kontraproduktivnog ponašanja kada je riječ o razgovorima koji se tiču izmjena Izbornog zakona, ali i nefunkcionalne dinamike političkih procesa. Za unapređenje izbornog procesa neophodna je podrška međunarodne zajednice jer način na koji se ponašaju bh. političari nas udaljava od pregovaranja za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, poručuju.
U izmjene izbornog zakonodavstva uključen je samo politički faktor. A na sceni političke igre. Stoga, iz civilnog sektora poziv međunarodnim zvaničnicima da završe ono što su počeli i najavili.
„Apel visokom predstavniku i OHR-u da hitno reagiraju i donesu odluke koje će unaprijediti integritet izbornog procesa jer vraćanje izmjena Izbornog zakona u redovnu proceduru u Domu naroda PSBIH sasvim jasno udaljava nas od mogućih dogovora, posebno što se osim pitanja unapređenja izbornog integriteta ubacuju i dodatna pitanja izmjena Zakona oko kojih teško da u ovim okolnostima ima ikakvog konsenzusa“, kazao je Vladimir Andrle, predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva La Benevolencija.
U procese odlučivanja uključiti se trebaju akademska zajednica, kao i civilno društvo. No, koliko su uključeni, u prilog tome govori činjenica da se o krucijalnim pitanjima za BiH i njene građane dogovaraju na privatnim imanjima, čime, navode, umanjuju transparentnost svog rada.
„Političari se sastanu na privatnom imanju i ako oni to dogovore, to će proći u državnim institucijama, kao da tamo ne sjede izabrani zastupnici ispred građana i oni kao da odgovaraju samo liderima političkih stranaka, kao da nemate nijedan zakon, poslovnik, kao da daju izjave i kada preuzimaju mandate samo tim svojim liderima, a ne institucijama i građanima BiH kako je definisano Ustavom“, podsjeća Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Andrle dodaje kako je nužno susretati se i razgovarati: „Ali barem u javnosti to mora biti u institucijama BiH, a ne po krčmama, privatnim imanjima, koju praksu smo kritikovali i u prethodnom periodu“.
Uz pozive međunarodnoj zajednici i poruke političarima, poziv i akademskoj zajednici, građanima BiH, kulturnim i javnim radnicima da aktivno učestvuju u ovim važnim društvenim i političkim procesima koji se odvijaju, a koji će, kažu, imati dalekosežne posljedice po budućnost naše države.
federalna.ba