Kraj rata ili ulazak u još krvaviju fazu?

Američki predsjednik Joe Biden je i službeno objavio odluku o potpunom povlačenju snaga Sjedinjenih Država iz Afganistana, i to do 11. septembra ove godine, odnosno na 20. godišnjicu napada El-Kaide u SAD. U znak odmazde, SAD i njihovi saveznici napali su Afganistan pod kontrolom talibana u kojem je planiran teroristički napad na New York i Washington.

Nakon višegodišnje rasprave o okončanju američkog vojnog prisustva u Afganistanu koje je počelo kao operacija Vječna sloboda, a sve više postajalo vječni rat, predsjednik Joe Biden je odlučio da do 20. godišnjice terorističkih napada na SAD, povuče sve vojnike iz Afganistana.Iz Rooseveltove sobe u Zapadnom krilu Bijele kuće - sa istog mjesta sa kojeg je bivši predsjednik George W. Bush u oktobru 2001.godine najavio početak rata protiv terorizma u Afganistanu, Biden je objavio je kraj američkog vojnog angažmana u toj napaćenoj zemlji.

“Ja sam sada četvrti predsjednik Sjedinjenih Država u čijem su mandatu američke trupe u Afganistanu. Dva republikanca, dva demokrata. Neću ovu odgovornost prenijeti na petog predsjednika”.

Podsjetio je da su nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, američke snage otišle u Afganistan kako bi se obračunale sa El-Kaidom i da su to i učinile, ali da to ne može biti razlog za vojnu prisutnost i angažman u toj zemlji dvije decenije kasnije.

“Zaključio sam da je vrijeme da završimo najduži američki rat. Vrijeme je da se američke trupe vrate kući. Dakle, u skladu sa sporazumom i našim nacionalnim interesima, 1. maja ove godine američke oružane snage počet će svoje povlačenje iz Afganistana”.

Povlačenje oko 2500 američkih vojnika počinje, ali i ne završava 1.maja, kako je bio rok prema sporazumu koji je sa talibanima prošle godine postigla administracija prethodnog predsjednika Donalda Trumpa. Zauzvrat, talibanski pobunjenici, čiji režim su Sjedinjene Države svrgnule 2001. godine, obećali su da će prekinuti veze sa terorističkim organizacijama. Zaprijetili su osvetničkim  napadima ako se američke snage ne povuku do 1. maja, kao i da neće učestvovati na konferenciji o budućnosti zemlje dok se ne završi povlačenje stranih trupa. Na prijetnju talibana je odgovorio generalni sekretar NATO-a koji u Afganistanu ima oko 10 hiljada vojnika.

“Planiramo završiti povlačenje svih naših vojnike za nekoliko mjeseci. Bilo kakvi napadi talibana na naše vojnike u ovom periodu će naići na snažan odgovor”, kazao je Jens Stoltenberg.

Stoltenberg je dodao kako povlačenje ne znači kraj već početak novog poglavlja u odnosima Alijanse i Afganistana. Kako je kazao, to nije bila laka odluka, ali vrijeme je da Afganistanci sami izgrade trajni mir.

“Talibani ne vjeruju u život u mirnom okruženju u Afganistanu. Ne možemo prihvatiti situaciju da će žene ponovo stradati od talibana, a mi sjedimo i gledamo. Moramo dokazati da nema mjesta talibanskom načinu života i ideologiji u novom Afganistanu”, poručila je Naheed Farid, zastupnica u Parlamentu Afganistana.

Madiha Afzal, saradnica u Institutu Brookings, upozorava: “Ako ne garantujemo mirovni sporazum između talibana i vlade u Kabulu ili ne ostvarimo napredak, onda sve što smo do sada ostvarili će nestati. Koliko god je bilo frustrirajuće u proteklih 20 godina - ugroženo je ovim naglim povlačenjem”.

Mnogi vjeruju da se odlaskom stranih trupa povećava mogućnost destabilizacije zemlje i građanskog rata. Ipak predsjednik Ashraf Ghani tvrdi da su afganistanske snage potpuno sposobne odbraniti svoj narod i zemlju, iako analitičari smatraju da su talibani ozbiljna snaga - sposobna da ih u skoro svakoj situaciji nadvlada.

Nema političkog konsenzusa ni u Washingtonu kada je riječ o Bidenovom planu povlačenja iz Afganistana.

“Talibani su drugačiji od El-Kaide i ISIL-a. Ne vjerujem da će nas napasti ovdje kod kuće, ali vjerujem da će dozvoliti El-Kaidi i ISIL-u da rade šta hoće u Afganistanu. Nemaju ni volje, ni kapaciteta da ih kontrolišu. Mislim da je ovo visokorizična strategija. I volio bih da griješim”, navodi Lindsey Graham, republikanski senator iz Južne Karoline.

Obrazlažući vjerovatno najvažniju vanjskopolitičku odluku u svom dosadašnjem mandatu, Biden, koji smatra da Amerika ima previše izazova - poput Kine i Rusije, kazao je da dosadašnja politika u Afganistanu očigledno nije dala rezultate.

“Bidenov govor će naići na dobrodošlicu kod Amerikanaca širom političkog spektra jer gledaju taj sukob i pitaju se: Zašto smo još tamo? Dio toga je nedostatak jasnih rezultata. Potrošili smo mnogo vremena i novca tamo. Mnogi su poginuli. Druga stvar je to što se to ne uklapa u našu nacionalnu priču u ovom trenutku, kao što je to bio slučaj poslije 11. septembra”, ističe Brian Katulis, saradnik u Centru za američki napredak.

U protekle dvije decenije, u Afganistanu je stradalo više od 150 hiljada ljudi, uglavnom stanovnika te zemlje. Skoro 2.400 američkih vojnika poginulo je u sukobu koji je poreske obveznike Sjedinjenih Država koštao više od hiljadu milijardi dolara. Analitičari smatraju da potpuno povlačenja zapadnih trupa iz te zemlje neće označiti kraj rata, već samo izlazak iz jedne u ulazak u drugu još krvaviju fazu.

Ovo je prilog iz magazina Svijet. Kompletnu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba