Koronavirus nakon vakcine - mit i stvarnost?
Kako se pandemija koronavirusa nastavlja , nove riječi i izrazi ulaze u naše svakodnevne razgovore, a ona koja je trenutno popularna je "infekcija nakon vakcine". Ovaj se izraz odnosi na infekcije COVID-19 koje se javljaju više od 14 dana nakon što je neko potpuno vakcinisan i ne odnosi se na težinu bolesti, već implicira da je osoba pozitivna na virus.
Na prvi pogled, ovo može izgledati prilično zabrinjavajuće, ali treba imati na umu da svrha vakcine protiv COVID-a nije da nas učini imunim na virus, struka to nikada nije tvrdila, već da zaštiti vakcinisane od teških oblika bolesti i hospitalizacije ako se zaraze virusom. Budući da nijedna vakcina protiv COVID-a nije 100 posto efikasna, očekuju se neke zaraze kod potpuno vakcinisanih osoba. Međutim, čini se da su one neuobičajene, a veliki udio njih može biti asimptomatski, piše Al Jazeera.
Općenito govoreći, oni koji su u potpunosti vakcinisani mogu se zaraziti virusom, ali imunološki odgovor izazvan vakcinama znači da će vjerovatno imati blage simptome ako ih uopće budu imali. Na primjer, u jednoj američkoj studiji čiji je fokus bio na vojnom osoblju koje je bilo potpuno vakcinisano i koji su dobili infekciju nakon vakcine, navodi se da nikome od njih nije bilo potrebno bolničko liječenje.
Ljudi koji se zaraze SARS-CoV-2 nakon vakcinacije vjerovatno će imati blaži i kraći oblik bolesti. To je zato što je njihov imunološki sistem pripremljen vakcinom kako bi prepoznao koronavirus koji uzrokuje COVID-19 i uništio ga i sve ćelije koje je uspio napasti prije nego što im virus ozbiljno našteti - iako i dalje mogu biti pozitivni na virus.
Prije pojave varijante Delta, smatralo se da je manja vjerojatnoća da će oni koji su u potpunosti vakcinisani prenijeti virus na druge jer imaju manje "virusno opterećenje" - to se odnosi na količinu virusa koju osoba nosi; što je veća količina virusa ili "virusnog opterećenja", to je osoba zaraznija. Međutim, studije još uvijek traju o tome da li je tako i kad je u pitanju varijanta Delta, ali je vjerojatno da će čak i kod Delte infekcije nakon vakcine biti blaže nego kod nevakcinisanih.
Uočava se i porast infekcija nakon vakcine jer su potpuno vakcinisani ljudi sa smanjenjem restrikcija u zemljama sa visokim stopama vakcinacije u mogućnosti da se kreću bez distanci i drugih epidemioloških mjera.
Smatra se da vakcine izazivaju manje snažan odgovor kod starijih ljudi, pa se uočava veći udio infekcija nakon vakcine kod starijih od 65 godina. Slabljenje imunološkog sistema također može povećati rizik od razvoja infekcije, uprkos potpunoj vakcinaciji, kod osoba koje se liječe od raka i onih koji uzimaju lijekove koji umanjuju imunitet zbog drugih zdravstvenih stanja.
Pojava varijante Delta povećala je i rizik od infekcije nakon vakcine jer su i mRNA vakcine (Pfizer i Moderna) i vakcina AstraZeneca manje učinkovite protiv Delte u poređenju s originalnom varijantom i Alfa varijantom.
Činjenica da u općoj populaciji još uvijek cirkuliše visoka količina koronavirusa znači da su veće šanse da oni potpuno vakcinisani dođu u kontakt s virusom i dobiju infekciju nakon vakcine, iako će im simptomi biti znatno blaži.
Međutim, važno je napomenuti da infekcija nakon vakcine nije novi koncept, a u odnosu na COVID-19 ove infekcije zasigurno nisu razlog za odbijanje vakcina.
Infekcija nakon vakcine postoji u mnogim drugim bolestima protiv kojih se vrši imunizacija jer nijedna vakcina nije 100 posto učinkovita. Zlatni standard vakcina je moćna MMR vakcina (protiv ospica, zaušnjaka, rubeole). Dvije doze MMR vakcine su 97 posto efikasne protiv ospica, a 88 posto protiv zaušnjaka. To znači da će oko tri od 100 osoba koje dobiju dvije doze MMR vakcine dobiti ospice ako su izložene virusu. Međutim, veća je vjerojatnoća da će imati blažu bolest, a također je i manje vjerojatnoća da će bolest prenijeti na druge ljude. Činjenica da je toliko ljudi vakcinisano protiv ospica smanjuje rizik od infekcija nakon vakcina. Zaraza zaušnjacima i dalje se može dogoditi u visoko vakcinisanim zajednicama, posebno u okruženjima u kojima ljudi imaju bliske odnose.
Infekcija nakon vakcine su još vjerojatnije sa sezonskim virusom gripe, čak i kod onih koji su vakcinisani protiv njega. Stope efikasnosti vakcina protiv gripe variraju iz godine u godinu ovisno o varijanti virusa na koje vakcine ciljaju te godine, ali općenito variraju od 40-60 posto, što znači da su infekcije nakon zaraze relativno uobičajene.
Grupe i pojedinci koji se protive ideji vakcine protiv COVID-a ističu kao argument infekcije nakon vakcine kao još jedan razlog da se ne vakcinišu, ali taj je argument varljiv. Vakcine nikada nisu bile 100 postotna zaštita od virusa; nijedna vakcina se ne može pohvaliti tom efikasnošću. Cilj je smanjenje ozbiljnosti simptoma i značajno smanjenje rizika od potrebe za hospitalizacijom zbog COVID-a - i još uvijek su izvrsni u tome čak i sa visoko prenosivom Delta varijantom s kojom se moraju boriti.
Infekcija nakon vakcine ostaje stvarnost za sve bolesti protiv kojih smo se vakcinisali. Ključ je u tome da se u svijetu vakciniše dovoljno ljudi kako bi se smanjio broj infekcija nakon vakcine i kako bi se zaštitile najugroženije kategorije ljudi u društvu. To je bila mantra za sve programe vakcinacije u prošlosti i još uvijek je mantra za program vakcinacije protiv COVID-a, zaključuje u tekstu Al Jazeera.
federalna.ba/Fena