Korajlić i Kržalić složni: Napad u Rusiji je bio predstava

O terorističkom napadu u predgrađu Moskve, za koji je odgovornost preuzeo ISIL, u emisiji Rezime govorili su profesori na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu - Nedžad Korajlić i Armin Kržalić.

Na pitanje šta se dogodilo u petak u predgrađu Moskve, Korajlić kaže da se desio teroristički napad.

„Međutim, da li je odgovoran ISIL ili neko drugi od obavještajnih službi, jer se često dešava da one vode određene operacije protiv određenih zemalja - ko će to da bude istraga će pokazati. Moguće je da ovo ostane jedna mrlja, činjenica je i nelogično - kada je Rusija bila najviše prenapregnuta u smislu sigurnosnih mjera, dešavali su se izbori i sve ostalo, da se to desi u tom momentu. Pitanje je da li je došlo do naglog opuštanja službi, ili su napadači bili dobro pripremljeni, ili su čak napadači bili instruisani od nekoga drugog“, kaže Korajlić.

Kržalić naglašava da činjenica da je ISIL priznao odgovornost i ne mora značiti da je to tako, te da sve informacije koje primamo putem medija trebamo uzeti s rezervom.

„Treba istaći da je ovo jedan od najsmrtonosnijih terorističkih napada u posljednjih dvije decenije i on se može analizirati s jednog strateškog globalnog nivoa iz nekoliko uglova. Nastoji se nekako da ga posmatramo da nikako nije povezan s ratom u Ukrajini, ali to ne znači da neće imati implikacije na budućnost rata u Ukrajini. Vidim jednu vrstu hibridnog rata između Rusije, Ukrajine i zapadnih zemalja, uključujući i SAD. Drugo, Moskva u ranim fazama upire prst u  Ukrajinu, i to je ono što Moskva priželjkuje da bi mogla da pokrene i opravda žešći pristup tom ratu. Pitanje je zašto bi to uradio ISIL – ne treba zaboraviti da ta ekstremistička grupa ima dugogodišnje pritužbe na Moskvu, u prvim fazama nastanka ISIL-a Moskva je zajedno sa SAD-om obilježena kao neprijatelj. Četvrto, ovaj momentum i mjesto nije izabrano slučajno. Možda je izabrano da bi skrenuo medijsku pažnju koja je usmjerena ka Gazi i kopnenu ofanzivu koja se najavljuje na Rafah“, tvrdi Kržalić.

Upitan je li upiranje prsta u Ukrajinu s razlogom, Korajlić kaže da 'uvijek postoje verzije'.

"Sigurno je da postoje određene teorije i za jednu i za drugu. U ovom slučaju su verzije i za Ukrajinu i neke druge zemlje, poput Izraela. Znamo da Rusija ima dobre odnose sa afričkim zemljama, Bliskim istokom, međutim samo se želi okrenuti priča da su Ukrajina i Zapad, umiješani u to, i želi se opravdati žešća ofanziva prema Ukrajini, čak koristeći i neko jače naoružanje“, objašnjava Korajlić.

Kržalić je naglasio da Rusija nije dala valjane argumente da je napad povezan s Ukrajinom.

„Postoje i neke druge zemlje koje su ukazivale da se možda radi i o ekstremnoj desnici u Ukrajini koja je povezana s ISIL-om“, dodao je.

Način izvršenja i izvršioci koji su prikazani uopšte ne djeluju kao osobe koje su sposobne da urade takvo nešto, ocijenio je Korajlić.

„One su morale imati podršku iznutra, da li od opozicije ili od vlasti. Ova situacija odgovara Rusiji. Nažalost, često se takve metode koriste u ratovima obavještajnih službi. Skreće se pažnja s jednog momenta na drugi. Pokušava se privući pažnja interesanata. Ovo se pokazalo kao jedan teatar i bilo je izuzetno zapaženo u svijetu“, navodi on.

Kržalić napominje da 'ako se analiziraju ponašanja izvršioca, vidi se da je to bila jedna predstava, to su ljudi koji nisu prošli dobru obuku - radi se o amaterima'.

Na pitanje je li ISIL sklon raditi poslove po nalogu drugih, Korajlić je podvukao da je sasvim moguće da je neko ko je izvršio ovaj napad djelovao s finansijskim motivom.

Kržalić je dodao da je to ISIL-ov osnov egzistencije.

„Po meni bi najgora bila opcija da ovaj slučaj pokaže umiješanost službi, odnosno da one koriste terorističke alate za ostvarivanje svojih ciljeva“, smatra Kržalić.

Ulazimo opet u jednu eru terorističkog djelovanja, što će dodatno unijeti strah kod građana i zbog toga bi sve sigurnosne agencije trebale da provedu preventivne mjere – povećati mjere sigurnosti i razmjenu informacija, zaključio je Kržalić.

federalna.ba