'Ideja je bila da se pokaže da Kurti ne može da kontroliše sjever Kosova'

Danas u Rezimeu o temi koja je ponovno u vrh regionalne, evropske pa i svjetske političke javnosti nametnula pitanje Kosova.

Sve je počelo ubistvom kosovskog policajca. Nakon toga tridesetak naoružanih, tada nepoznatih, napadača sklonilo se u manastir u Banjskoj, odakle su pružali otpor.

Uslijedila je akcija pripadnika Specijalne jedinice kosovske policije. Usmrtili su četvoricu napadača. Više njih je uhapšeno, a kako su izvijestili kosovski mediji zasad nepoznat broj napadača pobjegao je u Srbiju.

Javnosti je prezentirana i velika količina profesionalnog vojnog naoružanja koja je pronađena, a koju su koristili napadači.

Nakon toga uslijedio je politički obračun i optužbe na relaciji Beograd - Priština, Vučić - Kurti. Za službenu Prištinu napadači su srpski teroristi, za Beograd srpski heroji.

Ovim povodom gosti emisije bili su Albinot Maloku, politički analitičar s Kosova, i Žarko Korać, profesor psihologije i politički analitičar iz Srbije.

Korać naglašava da u Srbiji ima vrlo malo informacija oko svega ovoga što se desilo.

"Čak se i Vučić sa jednom velikom pauzom pojavio na konferenciji za štampu, što je nekarakteristično za njega i bio je prilično konfuzan u prvom nastupu. Režim namjerno u potpunoj neizvjesnosti drži ljude. Ne znamo ni ko su ti ljudi, gdje su oni, jesu li oni u Srbiji, gdje je Radoičić? Režim svjesno krije informacije, jer ne znaju šta albanska strana zna. Vidim da ih je iznenadio snimak dronom. Vučić izbjegava da da te odgovore".

Maloku navodi da je Kosovo počelo istragu.

"Vođa ove grupe Milan Radoičić je u Beogradu, dokazi su dovoljni. Građani Kosova su mogli biti dio ove grupe, ali zasigurno da građani Kosova srpske nacionalnosti nisu mogli imati te pare da bi mogli kupiti oružje, a da nemaju podršku direktno od strane zvaničnih struktura u Beogradu. I sva priča koja bi mogla da se provuče – oni su bili građani Kosova – oni se nisu branili od nekoga, oni su se organizovali, imali su podršku od profesionalaca".

Dodaje i da je proglašenje dana žalosti u Srbiji najveći dokaz da je Srbija bila uz ovu grupu.

Posljednja kriza je nastala zbog sukoba Vučića i Kurtija oko Briselskog sporazuma potpisanog 2013. o formiranju Zajednice srpskih opština, smatra Korać.

"Vučić je povukao radikalne i pogrešne poteze pokušavajući da prisili Kurtija da formira tu zajednicu. Ovo nije posljednje nasilje, ali je prvi put da se puca sa ozbiljnim naoružanjem. Kriza se očigledno pogoršava, cijela ideja je da pokaže da Kurti ne može da kontroliše sjever Kosova", kazao je.

Dodaje da pucanje na policiju nijedna država ne može da toleriše.

"Ostaje otvoreno pitanje šta je mislio Vučić, a on svakako ima odgovornost, čak i ako ništa nije naredio, to su ljudi koji su njemu bliski i koje štiti. Ovo je pouka za region pa i za Bosnu i Hercegovinu, da neriješeni politički problemi po pravilu, prije ili poslije, dovode do oružanih konflikata. To je jako loša poruka za BiH, iako ona nije direktni predmet ove krize. Imamo dovoljno usijanih glava u regionu koje su spremne da pribjegnu oružju da bi rješavale političke probleme", naveo je Korać.

Korać tvrdi da za neki ozbiljni oružani sukob Srbija ne može biti spremna jer dobro zna šta će biti reakcija.

Dalje navodi i da nije optimist, jer zapad nema mogućnosti da pritisne obje strane, u ovom trenutku više Beograd, da se ide ka političkom rješenju.

federalna.ba