Komšić: Neki bi susjedi da upravljaju odlukama u BiH i prisvoje njen dio
Pandemija, klimatske promjene, zelena agenda - samo su neke od tema koje su dominirale zasjedanjem Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Članicama se večeras obratio i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. Nakon govora o spomenutim temama, došao je do one najteže: stanja u Bosni i Hercegovini - političkog, ali i svakog drugog, i imao je šta poručiti.
Temeljna ljudska prava građanina u BiH su poljuljana. Primjenjuju se selektivno. Etničke politike jačaju i temelje se na isključivosti i etnošovinističkim tendencijama. Imaginarna kolektivna prava potpuno su potisnula ona pojedinačna. Da je priča još složenija govori podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana BiH, poručio je Komšić.
- Kroz diplomatske akte, posebno susjednih zemalja, traži se dodatna diskriminicaija na etničkoj osnovi kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili uslove za proces samoopredjeljenja s konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanja dijelova njenih teritorija susjednim zemljama – istakao je Komšić.
Isti ti faktori negiraju presude i Haškog tribunala koji je utvrdio genocid, UZP i etničko čišćenje. I tu se ne staje. Ratne zločince se glorificira i odlikuje. Zapitao se Komšić kako onda ti faktori mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka. Istakao je važnost mehanizma UN-a kroz instituciju visokog predstavnika čime su preuzele obavezu da štite međunarodni poredak i Deklaraciju o ljudskim pravima.
- Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem kako će visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini voditi računa o potrebi zaštite međunarodnih pravnih akata i njihovih temeljnih vrijednosti, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Odnosno, ako sama međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini želi odustati od implementacije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, onda se s pravom postavlja pitanje da li je Univerzalna deklaracija uopće potrebna ako je njena implementacija selektivna? – poručio je Komšić.
Kao argument sistemske diskriminacije u pogledu ljudskih prava Komšić je podsjetio na pet presuda Suda u Strazburu koje su nedvosmisleno pokazale da svaki građanin na svakom pedlju BiH ne vrijedi jednako. Uz to je naglasio da je BiH sputana kompleksno izgrađenim sistemom zasnovanim na Daytonu koji otežava postizanje političkog konsenzusa koji bi zemlju vodio prema Evropskoj uniji i NATO-u.
Nije se Komšić osvrtao na izjave kolege iz Predsjedništva Milorada Dodika da on ne govori u UN-u uime BiH jer tek bi na vidjelo pred svjetkim liderima bila do srži ogoljena teška politička kriza u zemlji.
federalna.ba