Komemoracija za Veselka Koromana: Oproštaj od velikana hrvatske književnosti

Odlazak ovoga velikana obilježio je komemorativni skup na kojem su sudjelovali članovi akademske zajednice, kulturni djelatnici, predstavnici javnog života te obitelj i prijatelji.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivan Baković naglasio je značaj Koromanovog djela za književnu znanost i nacionalni identitet.

- Djelo pok. Veselka Koromana još dugo će biti predmet interesa književne znanosti, a njegovo mjesto u književnosti zasluženo visoko vrjednovano. Otvoreno suprotstavljanje pojavama koje su štetile hrvatskom jeziku u BiH sedamdesetih godina ostaje trajni podsjetnik na njegovu hrabrost i predanost istini – rekao je Baković.

Baković je pojasnio kako je Veselko Koroman 1970. godine u časopisu ''Život'' objavio članak u kojem je prvi otvoreno progovorio o teškom položaju hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini. Nedugo zatim napisao je članak ''U cara Trajana kozje uši'', koji je bio zabranjen jer je upozorio na slabu zastupljenost Hrvata na gotovo svim razinama tadašnje bosanskohercegovačke republike.

Godinu dana kasnije, 1971., zajedno s Vitomirom Lukićem i još petoricom hrvatskih pisaca, potpisao je članak ''Kada ćemo odgovoriti Grgi Gamulinu'', objavljen u četiri dnevna lista. Zbog toga je taj dokument ostao poznat kao Pismo sedmorice, koje je snažno odjeknulo ukazujući na nepovoljan položaj hrvatskog jezika, kulture i inteligencije u SR BiH.

Prema riječima Koromana, reakcija tadašnjih vlasti bila je žestoka: ''Na me se usmjerila politička grmljavina... Svoje istinoljublje morao sam platiti izgubljenim uredničkim mjestom, zdravljem i godinama trpnje''.

Voditelj Odjela za kulturu, medije i sport Glavnog vijeća HNS-a BiH Ivan Vukoja osvrnuo se na Koromanovu pjesničku ostavštinu.

- Bio je pjesnik koji je hrvatski jezik uzdigao na pjesnički Olimp i učinio ga velikim. Njegova pripadnost hrvatskom jeziku i narodu nikada nije bila nametljiva, ali je bila toliko snažna da je nikakve ucjene nisu mogle pokolebati – istaknuo je Vukoja.

Akademik Miroslav Palameta istaknuo je kako je Koromanovo pjesništvo obilježilo visoke domete hrvatske književnosti.

- Plemeniti čovjek i veliki pjesnik kakav se neće zadugo roditi. Iza sebe je ostavio cjelovit i zaokružen opus u kojem nema slabih mjesta niti padova. Koromanovo književno poslanje ponajprije je ipak pjesništvo, ne samo zato što na njemu istrajava i s njim se poistovjećuje više od sedam desetljeća. Odmah bi takvu tvrdnju valjalo povezati s njegovim mišljenjem da od poezije nema ozbiljnije duhovne djelatnosti, a u tom smislu nije joj ravna ni objektivna znanost koja nas svojom uzročno-posljedičnom logikom ne može približiti apsolutnoj spoznaji – rekao je akademik Palameta.

U umjetničkom dijelu programa glumac Robert Pehar kazivao je Koromanove pjesme, dok je glazbeni doprinos dao Ante Slišković.

Komemoracija je završila riječima zahvalnosti za život i djelo Veselka Koromana, čiji će opus ostati trajni kamen temeljac hrvatske književne baštine.

Komemoraciju su organizirali Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne i Odjel za kulturu, sport i medije Glavnoga vijeća HNS-a BiH.

Veselko Koroman rođen je 7. travnja 1934. godine u Radišićima kraj Ljubuškoga, a preminuo je 7. siječnja 2025. godine u Mostaru u 91. godini života. Objavio je više od četiri stotine pjesama, od čega je njih stotinjak uvršteno u sedamdeset i jednu antologiju, a više ih je doživjelo prijevode na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski i druge jezike. Napisao je više od četrdeset knjiga poezije i proze, od čega nekoliko zbirka izabranih pjesama, a objavljena su i Koromanova sabrana djela. Bio je član hrvatskog centra PEN-a, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne (prvi predsjednik DHK HB, 1993. – 1996., i prvi glavni urednik Osvita), Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Akademije znanosti i umjetnosti BiH, a bio je i član bivšeg Udruženja književnika BiH.

Radio je kao gimnazijski profesor i lektor, uređivao je sarajevski časopis Život (1969. – 1972.) i mostarski Osvit (1995. – 1998.). Sastavio je antologije Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Šitovića do danas (1990.), Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas (1995.) i Hrvatska drama Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas (2008.). Jedan je od potpisnika teksta „Kad ćemo odgovoriti Grgi Gamulinu” 28. siječnja 1971., poznatoga kao Pismo sedmorice i Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku“. Dobitnik je „Poletove“ nagrade za prozu, nagrade Udruženja književnika Bosne i Hercegovine za poeziju, „Goranov vijenac“ za ukupni književni rad, nagrade „Dubravko Horvatić“ za poeziju i nagrade Antun Branko Šimić za životno djelo te mnogih drugih priznanja.

Na jubilarnoj 25. smotri Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču okrunjen je maslinovim vijencem 2015. Bio je hrvatski kandidat za Nobelovu nagradu za književnost 2018.

federalna.ba/Fena