Kome da pripada mandat – pojedincu ili stranci?

U prijedlogu HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona je i zahtjev da mandat, umjesto pojedincu - kako je to sada - pripada stranci. Koliko je to demokratično, upitno je, ali bi sigurno doprinijelo smanjenju broja takozvanih preletača. Njih je po pravilu najviše upravo nakon izbora. U borbi za vlast i poziciju.

Izašli ste na izbore, zaokružili kandidata i ubacili listić u glasačku kutiju. Možda ste se i obradovali, jer je vaš izbor dobio poziciju za koju se i kandidovao. Birali ste stranku, program i ideologiju. Ali to ne znači da - koji dan poslije izbora - nećete biti i prevareni. Jer - promjene. Od jednog, drugog, trećeg - dresa, ideje, interesa.

“Preletio ovaj, preletio onaj... U suštini, kada vam ukradu novčanik, vi se bunite. Pa, i ovo je krađa, jedan vid krađe”, kaže politički analitičar Velizar Antić.

Krađa u vrijeme ponude i potražnje i po principu - ko ponudi više. A nudi se sve - od novca do fotelja i usluga. Sve po zakonu. Jer mandat, trenutno, pripada pojedincu, a ne stranci. Pa se sa svakim novim preletačem, a takvih je stotine, ponovo aktuelizira pitanje – treba li zakon mijenjati?

Kako navodi Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH, mi smo prihvatili evropski standard – da mandat pripada pojedincu.

Od da do ne, pa ukrug. I pojedinci i stranke. Svaki put kad se neka od njih suoči s rasipanjem kadra. Posljednji su to predložili u HDZ-u BiH.

Sva priča o ovome, poručuju iz SDA, služi tek za skretanje pažnje sa poteza HDZ-a BiH i SNSD-a, koji blokiraju sredstva za održavanje izbora. Oni su raspisani, izmjena Izbornog zakona do održavanja neće biti. Ali ne misle svi tako.

“Upravo bi se smanjila ta vrsta priče oko političke korupcije. zbog nekih malih svađa mijenjaju stranačke dresove”, tvrdi predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Pojedini ključni politički igrači i po nekoliko su puta mijenjali stranke, poput Nikole Špirića, koji je od radikala dospio do socijaldemokrate. Samo u RS-u stiglo se do broja 110. O svim ne možemo, pa izdvajamo tek dva primjera. Među posljednjim Davor Šešić - dres SDS-a zamijenio onim SP-a. A nisu rijetki ni primjeri duplih preletača, poput Andree Dorić - od SP-a do SPS-a pa nazad.

“To nije pojava da je jedan, dva ili tri prešlo - to je 26 od 82. To je ogroman procent”, dodaje Antić.

Isti razlozi, drugi entitet. Tako su, između ostalog, u Federalnom parlamentu SDP napustili i otišli u nezavisne Zlatko Ercegović, Mile Atlagić, Hasan Muratović... Od Nezavisnog bloka do SDA – Elmedin Voloder, Dženana Hodžić. Ni prvi, ni jedini, ni posljednji.

Šehić kaže kako je to problem stranaka – ne mogu da discipliniraju svoje članstvo: “Problem i što je političko organizovanje postalo interesno organizovanje”.

Nevladin sektor rješenje vidi u podijeljenom statusu - prvih osam mjeseci mandata stranci, ostalo pojedincima ostavljeno na volju. A njihova se davno pokazala, od lokalnog do državnog nivoa. Evo samo nekoliko imena. Zvučnijih. Denis Zvizdić funkciju zadržao, stranački dres promijenio. Aljoša Čampara, Damir Arnaut, Enver Bijedić ili Adis Arapović. Letjelo se, dakle, na sve strane. A da se itekako isplati, pokazuje primjer dugogodišnjeg načelnika Ibre Berila. Godine mandata, boje različite. A tek je jedan od mnogih. U državi gdje je moral upitan interesi su siti, a i funkcije na broju.

“Nema uspješne politike bez morala, nema uspješne stranke bez moralnih vrijednosti”, zaključuje Šehić i pita gdje je danas moral.

federalna.ba